Nova Evropa

“do boljševizmay i samostalnoga {s pomoću. seoskih sovjeta) rešenja pitanja ko će koliko zemlje dobiti i držati... O

: Ali, iako agrarna reforma nema·uzročne veze s našim zemljoradničkim pokretom, ona mora već i po samome objektu svome ući u zadaće i smčrove ovoga potonjega, Da je upućena kako treba, ona Đi- možda, očuvala: svoj nezavisan karakter, -— ovako kako.je dosada uapućivana, ona se prosto sama pripija uza' zemljoradnički pokret, i "postaje gotovo Jedno s njim, 50 KS AT BI a

| ___Adrarna relorma treba, po pravilu, da donese pravilnije теšenje u pogledu držanja zemlje, Umesto frialoga. broja držalaca, koje je jedan momenat -u· istoriskom razvitku danoga društva kao takve stvorio, i umesto velikoša broja ljudi bez zemlje, koji mogu biti i rezultat prirodnoća namnožavanja ili deobe, treba da se zemlja tako rasporedi, da oni koji Je imaju odviše ustupe suvišak onima koji je memaju ni malo, ili koji je imaju nedovoljno. Količina, prostor zemlje, ograničen je, Zemlja se ne može umnožavati, širiti, rastezati, kako "bi to čoveku bilo ugodno ili potrebno, A ipak je potrebna svakome! 1 zbog-te izuzetne prirode zemljine, o njenu- rasporedu mora se VO·diti daleko stroži račun: nego što je to slučaj s pokretnim dobrima, “Osobito onđa, kada prevladjuju obzifi prema velikome broju, prema {izv. malim ljudima, i kada demokratske težhje potlisnu aristokratske ili mdividualističke, ne može: se ostaviti da jedno dobro, tako ograničenme količine i tako potrebno svima, drže malo njih skoro kao lični monopol, a većina, kojoj zemlja treba za njen opstanak, da nema ni toliko koliko je za život potrebno, Otuda su sve agrarne reforme, Tedovno i u prvom redu, polazile od činjenice: da treba uvesfi drugi red u držanju zemlje, da zefnlju treba da imaju oni koji je rade, ı da zemlja ne sme biti privilegija ili: monopol ofraničenoga broja ljudi, Odavde, iz ovoga, tako da kažem, prirodnoga shvatanja, i poteklo je docnije načelo! zemlju treba da drži onaj koji je тада; i onoliko koliko je radi, načelo koje iz osnove menja stari rimski princip o dominiumu, te iz kojega se konstrujiše sasvim nova, životna, realna teorija o svojini,

Ako Je nekada zemlja bila gotovo vaskoliki kapital u zemljoradnji, moderna proizvodnja za tržište donela je još mnogo drugih orudja i sredstava bez kojih zemljoradnja danas ne može imali uspeha, Tu su, osim stoke i raznovrsnih sprava, semenja i radne 'snage, sredstva koja je nauka uvela u zemljoradnju, Veštačko djubre, odabiranje semenja i stoke, uticaj raznovrsne hrane ma količinu i 'kakvoću mesa i mleka, izvršili su čitavu revoluciju u zemljoradnoj ekonomiji. Ako je ranije, dok je zemljoradnik proizvodio poglavito svoje namirnice, dosta bilo imati u prvome redu potreban prostor zemlje, današnjem zemljoradniku koji proizvodi za drugoga, za novac, treba osim zemlje i sva ona druga sredstva od kojih sada zavisi “uspeh proizvodnje, - : 2

Samo sobom nameće se uverenje, da je, uz ova orudja za rad, neizbežno potrebna ı drukčija stručna sprema, A- kako zemljoradnik danas dobar deo svojih proizvoda upućuje tržištu, to mu treba i na-

i 245