Nova Evropa

·Istma je da je ovaka ustanova, uzeta iz engleskoga prava, za nas potpuni novum, jer niti u pomorskom pravu nalazimo uslanove za odgovornost bez krivnje, koja bi išla preko »fortune de mer«, niti drugi naši zakoni što slično odredjuju, Ipak će svatko priznati da, sa stanovišta pravednosti, zaključak konferencije u načelu treba odobriti, Samo se, naravno, svota od 7 engleskih lira ne može danas preuzeti u našu osnovu, već je пај2боdnije da se svota pusti in bijanco pa da se kasnije njezina visina prema prilikama odredi, |

Daljnji slučajevi, gdje odgovornost brodovlasnika {ili opremiteljeva) nije ograničena na »fortune de mer«, nego on jamči čitavom svojom imovinom, jesu: a) ako se odgovornost odnosi na čine i propuste ne kapetana i posade, nedo na čine i obaveze povjerenika i agenata a za njih je brodovlasnik {opremitelj) odgovoran; b} ako kapetan ili tko od posade učini nešto, ne u izvršenju svojih običnih funkcija, nego na osnovu posebnoga naloga brodovlasnika {opremitelja), ako, naprimjer, kapetan, ili tko od osoblja, dobije nalog da kupi robe za brodovlasnike. Za sve obveze što slijede iz toga posla, jamčiće brodovlasnik· čitavim svojim imetkom. Za kapetana će, dabome, biti gdjekad teško reći, je li radio u svom redovitom djelokrugu ili na osobit nalog brodovlasnika, Isto se tako s pravom traži, da brodovlasnik neograničeno jamči za troškove popravka' broda i nužne nabavke živeža, ugljena, i t, d. za vrijeme puta. Brodovlasnik jamči, dalje, čitavom svojom imovinom; c)} ako je brodovlasnik {opremitelj) učestvovao kod čina ili propusta kapetana, odnosno momčadi; d) ako je ove lično odobrio; e) ako je izvor odgovornosti u pogodbi sklopljenoj od brodovlasnika, te je brodovlasnik zajamčio njezino izvršenje; i) ako se radi o ličnom aktu brodovlasnika {opremitelja).

Brodskomu suvlasništvu (»Rhederei«), koje je u novije vrijeme, s obzirom na veliku novčanu vrijednost brodova, zadobilo osobitu praktičnu važnost, a o kojem »Code Napolćon« gotovo i ne govori, treba dati u zakonu posebno poglavlje.

Dok suvlasništvo — kako stari pisct kažu — u gradjanskom pravu često znači nepodijeljenost, nešto neredovito, provizorno, stanje indolentnosti, ostavljeno od pravnih prednika, u pomorstvu ono predočuje stanje normalno, frajno, i od interesenata željeno: više lica složilo se, kupilo brod, te njime zajednički rade, podupirući se uzajamno i kapitalom i radom, Što jedan sam ne može, više njih zajedno uspješno polučuje, To je vrijedilo u vrijeme Jjedrenjača, pa to vrijedi ı danas u vrijeme parobroda, Ne spada pod suvlasništvo, u smislu pomorskoga prava, ako, naprimjer, otac ostavi djeci brod, a djeca ne žele da taj brod ostane njihovo zajedničko vlasništvo i da plovi, nego to stanje zajedničkog vlasništva traje samo od dana smrti do dovršenja ostavinske rasprave, Vlasnici, u tom slučaju, ne žele i ne čine drugo nego likvidaciju imovine; za taj slučaj dostatne su odredbe općeg gradjanskog zakona o suvlasništvu. Kriterij je dakle ove vrsti suvlasništva зе Ко

380