Nova Evropa

dogode teške greške, tu onda nikakvi rezervni fondovi, ma bili oni uloženi u sve moguće vrednosine papire, državne ili privatne, neće spasti ono što se ne da spasti. Zato se u celom kulturnom svetu nigde i ne nalazi ustanova koja bi odgovarala S 80 srpskoga zakona. Svuda se ostavlja samim društvima da rezervnim fondovima upravljaju kako najbolje znaju, to jest da njime rukuju kao i sa ostalim sredstvima koja im stoje na raspoloženju, Prihodi glavnice rezervnoga fonda ne daju se upravo posebno ni izračunati, i oni idu skupa sa svim ostalim prihodima u korist deoničara,. Rezervni fond služi jedino tome, da se od njega mođu otpisati eventualni gubici a da se ne mora odmah smanjivati deonička glavnica, ili obustavljati dividenda sve dok se čitavi gubitak ne namir1.

Moderno trgovačko zakonodavstvo predvidja, da se samo jedan minimalan deo čitavogća dobitka imade upotrebiti za ojačanje rezervnoga fonda. Ako je rezervni fond dosegao '|, deoničke glavnice, onda uopće prestaje svako prisilno dodeljivanje rezervnome fondu, nego je ostavljeno dotičnome društvu da slobodno raspolaže čitavim čistim dobitkom, lako mnoga deoničarska društva dodeljuju rezervnome Iondu deo čiste dobiti i preko ove zakonite granice, ipak rezervni fond u normalnim prilikama nikada ne bi mogao dosegnuti današnje visine, koje se penju na milijone, Usled devalvacije naše valute, mnoge deonice, osobito one koje reprezentiraju realna dobra, silno su porasle u kursu, pa su neke notirale nekoliko puta više nego. Sto im je nominala, Kako su dotična društva, u današnjim prilikama, bila prisiljena da nekoliko puta povise svoju glavnicu, naravno je da su se nove emisije izdavale po kursu koji je bio daleko veći nego što je nominala dotične deonice, Razlika izmedju nominale i toga kursa, išla je, prema zakonskim ustanovama, u korist rezervnoga fonda. A kako je ta razlika bila znatna, naravno da su i rezervni fondovi sve više rasli, Prema tome, velku većinu rezervnih fondova uplatili su, kod upisa novih deonica, sami deoničari, pa je pravo da njima pripadne ne samo rezervni fond nego i prihodi njegovi,

Povratimo se ponovo na primer Prve Hrvatske Štedionice, Deonička je glavnica iznosila 60 milijona, a rezervni fend 130 milijona kruna, Budući da su deoničari, u formi raznih emisija, uplatili skoro ćitavu glavnicu od 190 milijona kruna, to je prirodno da oni traže srazmerno ukamaćivanje čitavoga toga iznosa. Prema srpskome zakonu, njima bi pripala zarada od samih 60 milijona, dočim prihod od 130 milijona rezervnoša fonda ide na ojačanje istoga. Za dividendu

radi dakle samo 60 milijona kruna, pa prema tome bila bi i dividenda srazmerno slaba,

Porezni momenat ne igra kod podele gratis-deonica nikakvu ulogu, budući da se porez odmerava prema visini vlastitih sredstava bez obzira koliko se ona sastoje od deoničke glavnice a koliko od геzervnoga lIonda. Situacija bi bila sasvim druga, ako bi se htelo iz eventualnih tajnih fezervnih fondova razdeliti gratis-deonice, U ovom

bi slučaju trebalo takve rezerve oporezati, prema postojećim propisima, 393