Nova Evropa

Karakterističan je odista perijod od godine 1918 do donošenja Ustava, Englezi, kako je poznato, nemaju Ustav, ali imaju ustavne tradicije, i to je njima dosta, Mi, naprotiv, nemamo tradicija i nemamo ustavne svesti, pa nam i Ustav ostaje na papiru, Kad bismo imali ustavne svesti, osećali bismo da je nemoguće od ustavnih prava isključivati neke kategorije ljudi, kojima se ipak priznaje, da su naši državljani, A to se je kod nas dogodilo. Dok kasniji Ustav proglašuje ravnopravnost svih državljana, privremeni izborni zakon za Konstituantu oduzimlie biračko pravo gradjanima »Neslovenima«, a даје ба strancima, tudjim podanicima, zato što su »Sloveni« To, dakako, ove strance i Slovene neće i ne može smetati, da kod prve prifode protiv naših državnih vlasti pozovu u pomoć diplomatske predstavnike svojih država. S druge strane dosta je da netko nosi nemačko ime pa da mu uz povoljne okolnosti bude oduzeto pravo glasa {premda se i Štrosmajer zvao Štrosmajez)! Htelo se tim izlučenjem Neslovena isključiti narodnosti od sudelovanja kod donošenja Ustava, Zakonodavac koji je doneo privremeni izborni zakon pomogao si je tako, da je povredio jednu obvezu, koju je država preuzela u medjunarodnom ugovoru uz sankciju zakonodavnih faktora. Taj je zakonodavac postupao nelojalno i nije pokazao ustavne svesti, odnosno, pokazao je da te svesti u njega nema, Sve što se navelo i šio se navodi u obranu ovog postupka, puste su isprike i samo isprike, Kazalo se, da još granice države nisu odredjene, pa bi mogli sudelovati kod donošenja Ustava i oni koji će pripasti drugoj državi, postati tudji državljani kad granice budu odredjene. Ali, konzekvenino se ovo stajalište moralo provesti onda i za Slovene koji stanuju u područjima koja su u ono doba još bila sporna. Druga je isprika bila, da Nesloveni nemaju onog patrijotskog interesa koji je potreban da bi zadobili pravo sudelovanja u državnim poslovima najveće važnosti. A. dali je kogod Neslovenima dotada dao valjane prilike da manifestuju ukoliko se oni solidarišu s državom? Njima se jednostavno prejudiciralo i na temelju neoverovljenih predpostavaka stvorilo se iz Neslovena gradjane drugoga reda, pa su možda i grupe koje su bile voljne da lojalno saradjuju u državi polisnute u opoziciju proti svemu što ova država radi i hoće, Ali — povrh toga, i što je za našu temu najbitnije: ovaj postupak proti Neslovenima pokazuje, da u našem Životlu nije princip jednakosti gradjana pred zakonom bezuvetna dogma, da nejednakost nije pojmovno nemoguća u socijalnoj sredini u kojoj živimo, Taj je princip jednakosti danas u našem Ustava doduše sadržan, ali on će postati realnošću tek kasnije, i — kako danas izgleda valjda iza dugih vremena i mnogih borbi. Jer ovi pojmovi i odnošaji nisu važili samo za vreme pre donošenja Ustava. Stvari ostaju nepromenjene i ostaće tako i dalje sve dok svi državljani ne budu vršili ista prava kao što vrše iste dužnosti prema državi, Upozorićemo samo na jedno: da je delovanje najvišeg faktora dalo primer i svim nižim vlastima u zemlji, Obratite pažnju, naprimer, Vojvo-

44