Nova Evropa

životnom nagonu samoodržanja, mehanizmom kronične gladi hoće ds što brže izluči iz života individue koje su postale defektne, U životinjskom carstvu ovaj mehanizam može da vrši selektoran i evolucijonistički uticaj: pojedinci koji su zakržljali, ili koji su od postanka preslabi, eliminiraju se i ne mogu se dalje rasplodjavati.

Veliko je pitanje, da li se djelovanje kronične gladi kod čovjeka može smatrati ovakovim selektivnim i evolucijonističkim momentom, Velike gladi, kakvih je bilo i ima u Indiji i Kini, ili kakva je ova sada u MKusiji, posljedica su elementarnih nezgoda, kao n, pr. suše, a s druge strane pomanjkanja tehničkih pogodnosti, kao komunikacija, dakle faktora protivu kojih je pojedinac, ma bio i najači i najsposobniji, nemoćan da se bori, S druge strane, ovake gladi obuhvataju sve individue istog teritorija, bez obzira na njihovu snagu i vrijednost, i sve te individue, slabe i jake, sposobne i nesposobne, postaju žrtvom gladi, bez ikakove mogućnosti borbe i odolevanja., Ne može tu ni najači i najumešniji da se spase, i da svojim rasplodom posluži evoluciji svoga roda, · |

· Pored ovakih velikih gladi, koje bismo mogli u pogledu njihova razornog dejstva porediti s velikim epidemijama, postoji još jedna vrsta gladi, koju bismo mogli porediti s endemičkim kroničkim bolestima — kao što su tuberkuloza i lues —, a to je kronična glad, kroničan delicit hrane, od koje pati tek stanoviti dio pučanstva, i to poglavito takozvani proleterski, Potresnu sliku take gladi nacrtao je naprimjer, G, Hauptman u svojim »Tkačimac«:; ti izgladneli individuš | ne eliminiraju se na način kako smo to dore opisali za životinjsko carstvo, Jer oni, usprkos svoje slabosti i kržljavosti, ipak životare, barem tako dugo dok nisu dali život obično brojnoj obitelji; no kako je njihov organizam, uslijed deficita prehrane, degenerisan, tako je i njihovo potomstvo već u zametku degenerisano, i ta se Чебепегаcija prenosi s koljena na koljeno i sve se više stepenuje, Degenerisani individui su u socijalnom organizmu bilo države bilo naroda jedan balast, koji koči razvitak svih ostalih zdravih organizama; zato i mora čitav taj socijalni organizam da nastoji da zapriječi razvitak ovake degeneracije, Borba protiv gladi je dakle isto tako dužnost čitavoga ljudstva, isto onako kao što je to borba protiv zaraznih bolesti, I ako ljudstvo nije voljno da tu borbu primi nagnano osjećajem samilosti, moraće se, napokon, u nju upustiti iz egoističkih motiva....

Dr. 1. Herzog.

148