Nova Evropa

Kao što rekosmo, u Srednjem зи МцеКи зајтоу1 БАН гтазтет ро cijeloj Evropi, Znameniti su veliki zborovi u Šampanji u Francuskoj, koji su trajali i po šest nedjelja, Ovi su zborovi počeli propadati već u XIV stoljeću, pa je na njihovo mjesto stupio Lijon {Lyon} sa svoja četiri godišnja zbora, na kojima se {naročito u XVI i XVII vijeku) prometali roba i novac cijelog evropskog Zapada, sve tamo do godine 1790. Manje je važan bio zbor u Boker u {Beaucaire) u Južnoj Francuskoj, ali taj se do danas održao, — U Njemačkoj je dobro poznat zbor u Lajpcigu, koji se spominje već u XII stoljeću, te koji se u naše doba prometnuo u sajam uzoraka, i dao novi pravac sajmovima, Znamenit je takodjer i zbor u Frankfurtu na Majni, a u novije vrijeme i zbor u Frankfurtu na Odri. — U Italiji su poznati bili sajmovi i zborovi u Sinigalji (Sinigaglia) i u Bergamu; u Engleskoj, gdje su sajmovi ranije izgubili svoju važnost negoli drugdje, slavan je takozvani »Batholomew Fair« u Londonu, if, d. Dobro su poznati sajmovi i zborovi u Rusiji, gdje su još i danas prilike naročito pogodne za sajmove u ranijem smislu, Još u novije se vrijeme brojalo u Rusiji na 2500 sajmova što traju ispod sedam dana i onda oko 400 velikih koji traju iznad sedam dana, Najpoznatiji je ruski zbor u Nižnjem Novgorodu, koji traje od 25, jula do 25. avgusta po starom, a koji je osnovan godine 1550 u mjestu Makarjevu {odakle je 1817 prenesen u Niznji Novgorod, koji imade za tu stvar idealan položaj). Zamašnost toga sajma daje se zamisliti kada se zna da je promet na njemu jedne godine iznosio na četvrt milijarde rubaljai Za krznenu je trgovinu bio važan specijalnt sajam u Irbitu, a za trgovinu s Kinom imao je naročito značenje sajam u pograničnom mjestu Kiašti,

Sajmovi su bili i kod nas dobro poznata i uvedena institucija, iako nijesu u svim našim krajevima imali podjednaku važnost. Tako je primjerice bilo sajmova i po dalmatinskim gradovima na Jadranskome moru, ali ovdje oni naravno nijesu imali onolikog ekonomskog interesa kao recimo u kopnenim gradovima današnje Hrvatske i Slaмотије, Dalmatinski su gradovi naime, svi od reda, imali više ili manje dobro razvijenu trgovinu, koja je prolazila gradskom lukom, pa onda dalje u unutrašnjost zemlje; u njima je trgovina bila relativno vrlo slobodna, naročitih prepreka nije bilo, pa se je tako mogla i razvijati: daleko bolje nego po gradovina na kopnu, Trgovački bi promet ojačao još i naročito kada bi u luku doplovio koji veći trgovački brod s robom, oko kojeg bi se onda skupili kupci da podmire svoje potrebe, tako da je takovo trgovanje nadomještalo sajmove, koji su: u tim gradovima gubili sve više od važnosti što se je snažnije razv1jala trgovina, Ali da je i po dalmatinskim gradovima, i to dosta rano, bilo sajmova, prije nego što se razvila stalna trgovina, i da su ti sajmovi bili jednaki onima na Zapadu, svjedoči, medju ostalim, i jedan dokumenat izdat na dan Svetog Vlaha godine 1190, u kojem se od strane dubrovačkih vlasti zajamčuje svakome strancu, Кој bi na dan Svetog Vlaha došao u Dubrovnik, slobodan prolaz, tako da ga ne smije niko dirati, bio on zločinac ili dužnik kojeg Dubrovčana, i to

118