Nova Evropa

bi se ova razlika odrediti tako da se kaže, da su godišnji sajmovi oni na kojima podmiruju svoje potrebe pretežno sami konzumenti, dok na zborovima trguju pretežno medju sobom veliki i mali trgovci a konzumenti dolaze u obzir tek ako kupuju na veliko, ZŽborovi [njem, Messe, francuski foire, engleski fair, talijanski fiera, što sve dolazi od lat, feria) odlikuju se dakle pred običnim godišnjim sajmovima po tome što se na njima razvija velika (гбоута; oni su najviše saobrazni sa današnjim stanjem trgovine i načinima irgovanja uopće, pa su se stoga i počeli u novije vrijeme opet održavati zborovi, takozvani sajmovi uzora ka, kako se to nekada činilo u Lajpcigu, Na takovim se sajmovima sastaju kupci i trgovci, ali se sama roba ne dovozi na prodaju, nego samo uzorci, pa se roba naručuje prema lim uzorcima, a narudžbe se kasnije izvršuju, Mogu se još, pored gornjih, spomenuti i takozvani specijalni sajmovi ma kojima se trguje samo s nekom odredjenom robom, naprimjer krznom, drvom, i slično,

Već vrlo rano, svakako još u IX vijeku, počela je državna vlast da uzimlje u svoje ruke regulisanje sajamske trgovine, Tečajem vremena stvorile su se u tom pogledu odredjene norme, kako se ima postupati kod otvaranja sajmova, i kako ih valja održavati, S vremenom je održavanje sajmova postalo kraljevskim {regalnim) pravom, te su se sajmovi mogli održavati samo onda ako je o tom izdan kraljevski privilegij, Otprilike u XIII vijeku postalo je u čitavoj Evropi priznatim načelom, da sajmove mogu držati samo one bilo fizičke bilo jurističke osobe kojima je to vladar privilegijem dozvolio, Dalnja je posljedica bila, da su sajam i cijela sajamska trgovina došli pod naročitu zaštitu kraljevu, koja se protegla i na lica i na robu, te se obično u sajamskim privilegijama naredjivalo, da svi koji bi došli na sajam imaju slobodan prolaz, da niko ne smije da ih dira, i tome slično, Na sajmovima je bilo strogo zabranjeno zapodijevati kavge, jer na sajmu vlada »mir božji« — »treuga dei«; iz istog razlođa nije dozvoljeno na sajmovima vršenje osvete, štaviše u-spomenicima паlazimo i takovih primjera, da je na sajmove dozvoljeno bilo dolaziti i zločincima {izuzev naročito velike), te nije bilo dopušteno za vrijeme sajma postupati protiv njih, Po pravilu imali su trgovci plaćati na sajmovima takozvanu »frgovinu«, neke tržne dažbine; ali je bilo slučajeva, iako rijetko, da je u »privilegiju« odredjeno, da je cijela sajamska trgovina oslobodjena od svake daće, Kralj je obično daću od sajamske trgovine dijelom pridržavao sebi, dok je ostatak podijeljivao izvjesnim licima, napose onima na čijem se teritoriju sajmovi drže, Imademo i takovih slučajeva, da kralj čitavu »trgovinu» daruje kojoj fizičkoj ili jurističkoj osobi; tako su, primjerice, srpski kraljevi vrlo često darivali »trgovinu« od pojedinih sajmova manastirima.

Važnost sredovječnih sajmova. leži još naročito i u tome, što su oni najuže vezani sa postankom gradova u Evropi, Danas naime prevladjuje mišljenje, da su se gradovi u Srednjem Vijeku razvili baš

iz sajamskih prava, tj. da bi neko mjesto dobilo karakter grada tek_

onda kad mu je vladar podijelio pravo držanja sajmova.

117