Nova Evropa

· Кајзеут: ргедјед. · Vašari i književnost.

Vašari doduše u prvom redu služe materijalnim potrebama čovjeka, no ipak je odvajkada i duševna kultura crpla iz njih izvjesnu korist, Pored zborova, u kojima se tiskala živa vašarska roba, pored drvenjara i šatora, u kojima su trgovci i obrtnici rasprostirali svcje blago, pored krčama, šareno oličenih panorama i kojekakih Sledališta s njihovim pelivanima, čarobnjacima, gataocima, čudovištima, i čudesima svake ruke, Која razigravaju živce i fantaziju vašarskih pohadjača, vazda bi se, u mnoštvu drugih, desila i kakva čedna knjižarska šatra, Zlatorez sjajno uvezanih knjiga mamio bi kupce u vašarskom metežu na jedino mjesto gdje se prodavala hrana za duh,

Knjiga je, za onoga koji je promeće, roba kao i svaka druga roba. Kao god što onaj koji prodaje konje, goveda i živad, mast i vino, sukno i kožu, ili gotove proizvode obrine vještine, ratarski halat i kuhinjsko posudje, tako i onaj koji prodaje knjigu, računa sa konjunkturom i tržišnim prilikama, U tome pogledu nema za nj razlike medju · knjigom i knjigom, — I jedna je i druga — roba. Šekspir i biblija, Omir i pučki kalendar, pjesmarica i »Vračitel betegujuće živine«, molitvenik i »Petrica Kerempuh«, — sva ta djela različne ruke i struke imadu za pazarliju jednaku važnost; razlika stoji samo u cijeni i u konjunkturi, Prodja je knjige njegov poslovni i materijalni interes, Alo mu vašar pruža priliku da unapredi taj interes, on će se rado poslužiti i tom konjunkturom, A. vašari su vrlo dobro tržište i za književne produkte, Gdje se skuplja tolika sila svijeta, željna kupovanja, gdje se promeće toliki novac, gdje se brzo zaslužuje i brzo troši, tu će i za onu granu trgovine za koju praktični svijet inače malo mari {a još je manje mario za nju stotinu dvije stotine godina unazad) lako otpasti koja para, Zato su knjižarski obrtnici, štampari i knjigovesci, oduvijek rado pohadjali vašare, i nudjali na pazar one proizvode svoga obrta koji su obećavali najbolju prodju. lako je problem prodaje knjiga za trgovca samo poslovni problem, o tome problemu zavisi ipak u mnogom čemu napredak literature, širenja obrazovanosti i narodne svijesti, te razvoj kulturnog stanja narodnog uopće, pa treba i literarni ili kulturni historik, i prijatelj knjige, da mu posveti neku pažnju,

Nema sumnje, da su vašari u našim krajevima, napose u Mkrajevima koji su stajali pod banskom vlašću, veoma stara ustanova, Prilike su nas vezivale sa Zapadom, pa su i tekovine Zapada brzo prelazile k nama, Šenoa nam, u svojim romanima, lijepo crta zagrebačke »purgare«, kako, kad se približava kakav sajam, tovare sanduke, spremaju zairu i kola, i polaze na put — dabogme s oružanom pratnjom, Ali su vašari u našoj domovini kudikamo stariji od vremena koje nam dovode pred oči Šenoini romani, Oni su morali doći k nama S prvim trgovcima sa Zapada, jer se bez njih ne daje ni zamisliti uspješan razvoj trgovine,

124