Nova Evropa

Dobro vrelo dodataka ima slovenački seljak sadjenjem i obdjelavanjem k u pusa, Posejana površina ceni se na 6000 ha, a proizvodnja po hektaru na 80 m. c, Kupus je od važnosti za svaki domazluk, jer se do zime upotrebljava svež i presan, a veći deo se ukiseli; kiseo kupus je nesamo omiljena hrana svih slojeva u Sloveniji nego se mnogo traži i za eksport, osobito od strane Trsta i Primorja, Pre Rata su trgovci izvozili naš kiseo kupus čak u Egipat, Izvoz se cenio na 1.500 vagona, Zadnjih je godina, medjutim, naš kupus, osobito kiseli, dobio opasnog konkurenta u češkom kupusu, Znatno povišene tarile na željeznicama mogle bi, doduše, savladati ovu konkurenciju, da nije Htalija, naš najglavniji i najbliži kupac, toliko povisila carina na uvoz kiseloga kupusa, da je ova ravna zabrani uvoza, što je za našeg seljaka težak udar, bar dok mu trgovina ne otkrije druga tržišta. Kiseljenje kupusa vrši svaka seljačka kuća, a ima i naročito zato uredjena poduzeća, privatna i zadrugarska,

Povrće i zelen, kako se sadi i obradjuje u bogatoj Bačkoj, koja je ovim snabdevala Beč i Pešta, i prokrčila puta izvozu u Nemačku, dolazi u obzir kod nas samo u toliko koliko ih treba naš selak sim, i koliko od njega kupuju obližnja mesta i industrijska središta, Možda se sadjenje povrća i zeleni, — Као što su: spanać, salata, karžijol, šparđa, tikvice, boranija, grašak, itd, — manje gajilo iz razloga što su ovim artiklima, osobito s prvim proizvodima, u velikoj meri зпаbdevali naše trgove i Gorica i Vipava, Ali će biti potrebno, već kao represalija prema talijanskoj carinskoj politici, da se onemogući uvoz talijanskih proizvoda k nama, te da naš seljak potraži prihod od povrća i zeleni koji je izgubio na zaradi od kupusa,

Lepo je razvijeno u Sloveniji voćarstvo. Pogodan položaj našeg ђгебоућоб kraja, i ugodno podneblje, učinili su od našeg seljaka dobrog voćara, Očevi uče decu kako се КаЈат ђјепјет oblagoroditi drvo i odgajii voćku, Najveća zasluga za podizanje voćarstva u Sloveniji pripada Ктенјskoj Družbi, koja je uvela u svoj krug na tisuće seljaka, te im davala svake godine iz svojih vrtova mlado, lepo drveće, pomažući tako da se stare i nerodne voćke zamene novim, odabranim, i već aklimatizovanim voćkama. I pučke su škole mnogo učinile oko podizanja voćarstva, jer su učitelji budili u deci želju i radost za voćke po školskim vrtovima, te ih još u djačkim godinama obučili praktičnom delu ove privredne grane, Prvoklasno voće ima poglavito Štajerska, koja je rad svog zgodnog položaja postala upravo izvorom i rasadnikom voćarstva. Prema statistici austrijskog Ministarstva Poljoprivrede proizvodnja voća u Sloveniji procenjena je, godine 1913, na 2.000 vagona semenskog, 250 vagona koščičastog voća, 14 vagona oraha, i 39 vagona kestenja, Glavni kupac ovoga voća bila je Nemačka, kojoj je trebalo voće za sušenje, i Beč, kamo je išlo voće za jelo. Ali veći deo voća trošio se kod kuće, što sveže, što sušeno i ukuhano; dosta voća upotrebljava se i za pravljenje voćnog slatkog vina ({mošta), a još više za pečenje rakije. Kako su istočne pokrajine naše države, računajući tu i Srbiju, prinudjene da

82