Nova Evropa

stelju, Taj sistem trebao je u našoj državi da prestane, ali on je, u stvari, nažalost još ojačao, »Nova Evropa« (V, 131) kaže: Alko Slovenci ne budu sami pomogli da se reši slovenačko pitanje, »doćiće im sulra naši današnji profesijonalni političari i plemenski prvaci, da se s njima brutalno obračunavaju«,. Ja, a samnom i mnogi drugi, koji ne stojimo u alctivnoj politici, mislimo, da se je na zaLkonodavnom polju mnogo toga već desilo što vrlo naliči brutalnome obračunavanju, i što bismo tako i shvatili kad ne bismo uzeli da 51 »ргојезђопани роб сат« nespretni i zaslepljeni svojom verom u spasonosnu snagu centralizma,

Prva nesrećna misao u ovom pravci bila je : proširenje glave IX, i X, srbijanskog kaznenog zakonika, Bez dvojbe, bilo je svakako potrebno, da se politički deo kaznenog zakonika preudesi prema današnjim državopravnim prilikama, Da su državnici pozvali naše stručnjake, da prerade kaznene norme, koje зи јо5 [огmalno bile na snazi a koje su bile neodržive, tako da bi se one pokrivale sa srbijanskima, imali bismo za dve do tri nedelje ispravno formulisano provizorno kazneno zakonodavstvo, Narod bi uvideo dobru volju, prelaz bi bio pravilan i ispravan i za пајозеује. Tim je putem pošla Češkoslovačka, pa tamo je na snazii danas tako rekonstrujisani kazneni zakon, U nas su povezali dva sistema kaznenog prava nepazeći na heterogenost u rešavanju problema, — naprimer, u pitanju kaznenopravne doraslosti, o sistemu kazne i njenu izvršenju, o postupku sa priupadnicima, o zastari, itd. Provedbeno naredjenje od 27. maja 1919 pokupilo je doduše neke odredbe iz općeg dela srbijanskog kaznenog zakonika i serviralo ih našim sudovima ; ali je baš time učinjena velika konfuzija, Treba zahvaliti jedino duboko ukorenjenoj ljubavi sudija za narodnu državu, da su oni taj monstrum upotrebljavali kod sudjenja. Nakon godine i po, to se donekle popravilo time, što je za političke delikte došao na snagu ceo opći deo srbijanskog kaznenog zakonika. Ра ipak, i dandanas taj je protegnuti zakonik kamenom smutnje. Napomenuću samo dve odredbe koje narod naročito teško podnosi. Uvreda kralja ne ima se ni u jednom slučaju kazniti sa manje od tri godine, a uvreda kraljice, kraljevih roditelja, itd, ne sa manje nego jednom godinom ; takova je odredba bila možebiti potrebna u vreme Obrenovića, ali je danas ona neumesna i u samoj Srbiji a pogotovo kod Slovenaca, gde imaju sudije, sem najtežih slučajeva, pravo da po izvanrednoj milosti izreku kaznu koja je daleko niža negoli ona po srbijanskom zakoniku, — Druga je taka zakonska odredba, o uvredama uredovnih osoba, Po austrijskom je zakoniku bio to prestup koji je presudjivao inokosni sudac ; a po srbijanskom zakoniku sudi u istom slučaju zbor od četiri suca, Koliko neprilika radi suvišnog putovanja u udaljena sedišta sudbenog zbora, koliko suvišnog posla, u najtežim časovima, za ionako preopterećene kaznene senate, Evo šta kaže ugledan jedan odvetnik sa severne naše granice o toj odredbi (»Slovenski pravnik« 1920, strana 269): »S. 104 srpskoga kaznenog zakona dovodi do mnogih optužaba radi čina koji po S. 312 austrijskog kaznenog zakona ne bi bili

70 ·