Nova Evropa

БН

|

pokazao se je nedovoljan, A budući da je pad naše уајшје, ччед | pasivnosti trgovinske i platežne bilance, išao i dalje svojim putem, i onda kad je iilacija prestala, novčani opticaj — ne po nominalnom iznosu, već po svojoj stvarnoj vrednosti — pokazao se odviše malenim, i nije bio nikako u stanju da zadovolji sve naše potrebe. Jedno ne treba nikad izgubiti s vida, da pad dinara nije uvetovan samo infilacijom, nego i pasivnošću naše platežne bilance, jer, sve da je naš opticaj ostao i na istom nivou, pasivnost platežne bilance delovala bi u istoj meri kao što je to slučaj danas na pad kursa našeg dinara, lako mi danas imamo nomimalni opticaj od skoro šest milijarda dinara, kupovna snaga tog velikog opticaja ne iznosi danas ni 300 milijona zlatnih dinara; a stamje jedne valute, kao i veličina opticaja, sudi se ne po nominalnoj nego po realnoj vrednosti,

Vodeći dakle račuma o realnom stanju naše privrede, mi se ne ustručavamo Туга, да jedan od glavnih uzroka našoj današnjoj privrednoj ı novčanoj krizi leži u tome što naš oplicaj, po svojoj stvarnoj vrednosti, nipošto ne odgovara potrebama jednog naroda od 12 milijona duša, Država sa 12 milijona duša, i sa privredom koja se upravo sada nalazi u svojoj »Sturm und Dran 8«-perijodi, ne može da se zadovolji opticajem od samih 300 milijona dinara, dok države i sa znatno manjim brojem stanovništva od nas imaju po nekoliko puta veći novčani opticaj nego mi,

Osim toga, ne smemo zaboraviti na našu primitivnost u Кгеditnoj organizaciji, Jer, što Jedan marod ima bolju kreditnu organizaciju, i što je sistem ulaganja gotovine u novčame institucije bolje razvijen, utoliko je i potreba za novcem manja, Sa slabo razvijenom ·kreditnom organizacijom, i sa nikako razvijenim sistemom ulaganja po novčanim zavodima, u dobrom delu našeg naroda, jasno je, da пата ха пезтејапо razvijanje našeg privrednog života treba daleko · više sredstava nego što bi to po mašoj privrednoj snazi možda izgledalo. Kao što smo rekli, naš novčani opticaj, po svojoj kupovnoj snazi, ne iznosi ni 300 milijona predratnih dinara. Ali mi svih tih 300 milijona ne dolaze ovde u obzir, jer od toga jedva ako je jedna četvrtina došla u promet za polrebe maše privrede, Od opticaja od skoro 6 milijarda dinara, 1,500 milijona dinara iznose eskonini i lombardni krediti, dočim 4'» milijarde dinara otpada na državni dug kod Narodne Banke. Dok je u mimo i normalno doba čitav opticaj služio samo pofrebama privrede, i država ni u kojem slučaju · nije dobijala kredita kod Emisijone Banke, za Rata i posle Rata | veći deo opticaja dolazi u promet jedino zato što njime treba pokriti deficit u državnom gazdinstvu. Prema tome, Narodna Banka stavila je čitavoj našoj privredi na raspoloženje kredit od 1,500 milijona раршпанћ, 41 око 70—80 milijona zlatnih, dinara, U Фот пеsrazmeru izmedju kredita podeljenog državi i privredi i leži glavni uzrok našim današnjim nedaćama, Da je čitav naš opticaj od 6 milijarda dinara pušten u promet samo radi potrebe naše privrede, a da je država svoje potrebe pokrivala porezima ili prirezima, ili pak zajmovima, bilo u unutrašnjosti ili još bolje u inozemstvu, mi

306