Nova Evropa

prema nominalnom kursu stajao kao 1 :2,87, godine 1921 stajao je kao 1 : 1.08, koncem 1922 kao 1 : 1,55, a dne 28, IX. o, g. kao 1 : 1.64. Ova relacija najbolje ocrtava berzovnu krizu, koja je inaugurisana polovinom 1920, a traje u nekim papirima sve do danas. Tek u toku ove godine, i to poglavito usled porasta kurseva onih zavoda koji notiraju i na stranim berzama, i koji su postali odjek strane spekulacije, situacija se nešto popravila ; berzovni je kurs danas nešto povoljniji nego što je bio koncem prošle godine, ali još ni izdaleka ne dosiže onu relaciju koja je bila pre dve do tri godine, kada je i bo tri puta bio veći od prosečnog nominalnog iznosa pojedinih deonica. A ako i ove podatke stavimo pod prizmu naše valute, onda je dabogme i tu situacija daleko nepovoljnija nego što to na prvi pogled iz. Чеда. U drugim državama, koje su bile izložene valutnim nevoljama, bar je porast kurseva bio tako znatan da je delomično paralizovao pad valute, te su se posednici deonica regresirali donekle na toj strani, dok su naši posednici raznih deonica načisto stradali sa svojim uloženim kapitalima. Osobito oni koji su deonice novčanih zavoda kupili pre Rata, budući da kod nas porast kurseva ni izdaleka nije išao paralelno sa padom vrednosti naše valute, Alko bilančni i berzovni kurs naših zavoda uporedimo sa vrednošću našeg dinara, dolazimo do sledećih podataka :

Godina : Bilančni kurs : Berzovni kurs: papir zlato papir zlato

1920 : 275 milijona 38.2 пи опа 400 па јопа 55.5 пи опа. 1921 : 341 » 27,0 » 407 » 323 » 1922 : 432 » 24,3 » 480 » 26.2 » 28,1X,1923: 506 » 27.7 » 715 » 39.7 »

Konačni je rezultat ovog dela našeg ispitivanja, da je današnji berzovni kurs naših 8 vodećih zavoda oko 40 milijona zlatnih dinara, dok je pre skoro tri godine iznosio na 55 milijona zlainih dinara, dakle za 15 milijona zlatnih dinara više. Ali i to nije još sve, Za ove skoro tri godine uplaćeno je kod ovih 8 naših novčanih zavoda novim emisijama, koje u deoničku glavnicu a koje u rezervni fond, oko 230 milijona efektivnih dinara, Tek na temelju ovog podatka može pravo da se odmeri veličina sloma naše ranije berzovne konjunkture: konstatacijom, da je za poslednja 33 meseca, pri povišavanju kapitala za skoro 85%, realna vrednost svih deonica pala za 30% !

h) Čisti dobitak,

Dok bilance naših novčanih zavoda ipak dozvoljavaju neki, iako nejasan, uvid u poslovanje, račun dobitka i gubitka, na koji nailazimo pri koncu izveštaja raznih novčanih zavoda, sadrži tako neodredjene i nejasne stavke, da je prosto nemoguće stvoriti sebi pravi sud o fome, A svakako bi bilo veoma zanimljivo, kad bi se moglo doći do tačnog uvida i u ovaj deo bilanca, Zanimalo bi nas, pre svega, sa ka

338