Nova Evropa

Lkvom režijom rade danas novčani zavodi, koliko plaćaju na ime kamate a koliko ubiru sami na kamatama i raznim providbama, Ali to mora ostati pusta želja, jer nemogućnost da dodjemo do podataka koji bi se iole dali upotrebiti sili nas, nažalost, da preko toga predjemo, te da se zadovoljimo sa ciframa o čistom dobitku, bez ispitivanja kako se je do samog čistog dobitka došlo,

Čisti dobitak iznosio je : koncem godine 1920 27 milijona dinara; koncem 1921 42 milijona, ili, prema 1920, za 15 milijona (55%) više ; te koncem 1922 64 milijona, ili, prema 1921, za 22 milijona (55%) više. Koliko godine 1921, toliko i godine 1922, čisti dobitak porastao je dakle prosečno za nešto preko 50%, Pretvorimo li i ove stavke u zlatne dinare, dobićemo koncem pojedinih godina : 1920 3.7 milijona zlatnih dinara ; 1921 3.3 milijona, ili, prema 1920, za 0,4 (11%) manje; i 1922 3,6 milijona, ili, prema 1921, za 0,3 (9%) više,

Na prvi pogled izgleda, da je čisti dobitak kroz sve tri godine bio konstantan, Ali ne treba zaboraviti, da se je koncem godine 1920 radilo u našim bankama samo sa 288 milijona dinara, a koncem godine 1922 sa 579 milijona dinara, što pokazuje Jasno da je i na ovome polju tendenca razvitka bila nepovoljna,

j) Rentabilnost,

Ne treba da zaključimo ova naša rasmatranja, o specijalnim problemima bilanca naših vodećih novčanih zavoda, a da зе пе озугnemo i ma rentabilnost kapitala koji je uložen u njihove deonice, 1 tu ćemo imati u vidu samo 8 novčanih zavoda {osim Jadranske i Izvozne Banke), čiji su nam podaci pristupačni,

Pri izračunavanju rentabilnosti, moramo ponovo izvršiti grupaciju u troje, U prvu grupu računamo renfabilnost na bazi deoničke glavnice, tojest, sa koliko se ukamaćuje deonička glavnica svih ovih novčanih zavoda (dividenda), U drugu grupu dolazi rentabinost prema kapitalu koji u poduzeću radi ; "tu dakle, pored deoničke glavnice, uzimamo za bazu i rezervni fond, U treću grupu ide rentabilnost po berzovnoj vrednosti pojedinog preduzeća, tojest koliko se ono rentira ako po današnjem kursu hoćemo da kupimo izvestan broj deonica, Kad povučemo paralelu, onda je rentabilnost, po pojedinim grupama, izgledala ovako :

Koncem godine : Grupa 1: Grupa II : Grupa III : 1920 : 16,4% 8,3% 5,87% 1921: 12,8% 9,1% 7.6% 1922 ; 17,17 12,3% 11,5%

Ova uporedna tabela daje nam neke nadasve interesantne podaike, Pad rentabilnosti u odnosu prema deoničkoj glavnici u godini 1921 imamo tumačiti politikom davanja gra tis-deonica, kako su je sprovodili u toj godini neki naši novčani zavodi: time što je iz rezervnog londa prebačeno 60 milijona dinara u deoničku glavnicu, nisu kod samih zavoda nastale nikakove promene. budući da je pro-

339