Nova Evropa

stabilnosti novca zavodi porez na imovinu, Ovo se odnosi koliko na preduzeća obvezanih na javno polaganje računa, toliko i na fizička lica,

Za razrez poreza novčanih zavoda merodavna je godišnja bilanca, koja služi poreskim vlastima bazom za ustanovljenje poreske osnovice, Bilančni čist dobitak, naime, mije istovetan sa poreskim čistim dobitkom, nego poreske vlasti ustanovljuju poreski dobitak fime, da prema zakonskim propisima pribrajaju bilančnom čistom dobitku, odnosno odbijaju od istoga, izvesne bilančne stavke, U tom postupku postoje važne razlike prema zakonima pojedinih pokrajina. Tako, dok se neobvezni pokloni ili darovi u svim pokrajinama države pribrajaju bilančnom čistom dobitku, isti se u Srbiji i Crnoj Gori pasiraju kao izdaci, i isto tako, dok se u svim „pokrajinama kamate od štednih uloga pasiraju kao poslovni izdaci, isti se u Bosni i Hercegovini pribrajaju bilančnom čistom dobitku; dalje, u Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, odbija se od bilančnog čistog dobitka faktični čisti prmos zemljišnog poseda, dočim se u Hrvatskoj i Vojvodini, Sloveniji i Dalmaciji, odbija u to ime samo katastarski čist prinos, Dalje, dotacije rezervnom Iondu u Srbiji i Crnoj Gori odbijaju se od bilančnog čistog dobitka, dočim se te dofacije u svim ostalim pokrajinama oporezuju, i isto tako, tantijeme, isplaćene članovima upravnog i nadzornog odbora, u Hrvatskoj i Vojvodini kao i u Srbiji i Crnoj Gori ne pribrajaju se čistom dobitku, dočim su ove isplate u ostalim pokrajinama predmet oporezivanja, te se pribrajaju čistom dobitku, Iz ovih se primera vidi, da izmedju zakona pojedinih pokrajina postoje razlike već pri ustanovljavanju poreske osnovice, A još su veće razlike u propisima prema kojim se iz poreske osnovice izračunava, poreska dužnost,

Držimo da će zanimati čitaoce, ako prikažemo u kratkim potezima glavne zakonske principe, prema kojima se u pojedinim роkrajinama. vrši razrez poreza novčanih zavoda, te dodamo za primer oporezivanje jednog te istog zavoda po zakonima raznih pokrajina.

Prema S 5, zakonskog članka XXXIV iz godine 1916, u Hrvatskoj i Vojvodini progresija poreskog ključa za novčane zavode oslanja se na rentabilitet, koji se iskazuje na sledeći način: osnovni porez iznosi 12%, ako porezu podvrgnuti godišnji dobitak ne premaša deset postotaka vlastite glavnice preduzeća; dalje 14%, od omog dela dobitka koji je veći od deset postotaka, ali ne premaša petnajst postotaka glavnice, — 16%, od onog dela dobitka koji je veći od pelnajst postotaka, ali ne premaša dvadeset postofaka gdlavnice, 18%, od onog dela dobitka koji je veći od dvadeset postotaka, ali ne premaša, dvadesetipet postotaka glavnice, — i 20%, od onoga dela dobitka koji premaša dvadesetipet postotaka vlastite glavnice preduzeća, Relativna visina uložne glavnice, t, j. njezina relacija do poreske osnovice {rentabilitet), merodavna je za primenjivanje viših ili nižih poreskih stopa, Prema gornjoj zakonskoj odredbi dakle, novčanom zavodu sa glavnicom od 2,000.000 Din, i čistim dobitkom od

400.000 Din, u Hrvatskoj i Vojvodini izračunaće se porez na sledeći način:

373