Nova Evropa

jedinicu višega stepena, jer je naročita oznaka kooperativa, da nisu spekulativna poduzeća koja rade sa publikom bez dubljega i intimnijega odnošaja lične i stvarne naravi, To znači da је ovakova jedinica višega stepena biće koje svojim tijelom zauzimnm dva horizonta i drži ih u živom kontaktu i medjusobnom uplivisanju: jedan od tih horizonata je široko socijalan i socijalnoekonomski, a drugi je uski horizont privatnih briga i privatnih težnja. Nije li ovo jaka garancija za racijonalnu upotrebu »orudja rada«? Zadrugarstvo nalazi dakle, da se i bez ukidanja privatne svojine daje, na ovaj način, uvesti u socijalnu proizvodnju racijonalnost, i podići je do maksimuma s obzirom na zadovoljenje potreba, — naravno u punom i pravom smislu tek pod režimom potpune kooperacije. S druge strane opet, zadrugarstvo kao eksponent kolektivizma stvara kolektivnu formu vlasništva preuzimajući postepeno u svoje ruke sve grane narodne privrede. Zadrugarstvo provodi eksproprijaciju postojećeg kapitala prirodno i postepeno, tojest stvarajući nove kapitale, i to baš u interesu proletera, odnosno širokih i najširih slojeva narodnih. Ovo nije koncentrisanje svojine (kapitala) u ruke ograničenoga · broja kapitalista — kao kod modernih kapitalističkih sindikata, kartela, i sličnoga; a nije ni eksproprijacija svih jedinica u korist jedne imagdinarne sveopće jedinice — kao u komunističkoj državi. Ono je koncentracija ali ujedno i distribucija vlasništva na široke i najšire slojeve, Suština kooperativa je u tome, da broj članova nije ničim ograničen, Uslijed ovoga, držimo da će jedino zadrugarstvo moći da na prirodan i jednostavan način riješi vrlo važni socijalni problem: ukinuće bijede i pauperizacije.

Četvrto: socijalizam zahtjeva transformaciju unajmljenoga rada {nadničarstva) u oblik suvlasničkoga rada, Unajmljeni rad nije samo mehanizam s pomoću kojega se radnik eksploatiše, nepružajući mu svu vrijednost elekta rada, — to je simvol moderпоба тођоуапја, Кор зе пе slaže sa dostojanstvom čovjeka i sa moralnim principom, Konačno, i produkcija stradava od toga, jer samo suvlasnik i učesnik u dobiti može imati pun interes za produkciju, — U zadrugarstvu je svaki član kooperative i suvlasnik kooperative kao poduzeća; svaki član je učesnik u suvišcima poslovanja kooperativa, ali i sudionik u upravi kooperative, Kod zadrugarstva nije nikada bilo, niti može da bude, principijelne razlike izmedju radnika i poduzetnika, — premda je praktično rješenje ovoga problema i kod zadrugarstva dosta teško i komplicirano. Stvar je u tome, što radničke kooperative za proizvodnju — koje je Luj Blan, pod imenom »društvenih radionica«, u svojoj čuvenoj publikaciji o organizaciji rada tako strastveno preporučivao, pa i praktično kušao osnivati — пази izdržale stvarnu probu, Istu sudbinu je doživjela i većina zanatlijskih, obrtničkih, kooperativa za proizvodnju, koje je Biše u

270