Nova Evropa

kolektivne svojine, u kojemu je socijalna zajednica, organizovana u formi države, isključivim vlasnikom svih privrednih dobara; oprek4 iz ovih rezultirajućih mnogovrsnih antagonizama ekonomskoga i socijalnoga značaja izmedju sopstvenika i proletera nestalo bi, jer bi svi postali sopstvenici, ili, tačnije uzevši: ne bi niko kao pojedinac bio sopstvenik, — Stari socijalizam opravdava potrebu ove radikalne reforme i sa ekonomskoga, tojest utilitarističkoga, gledišta, i sa socijalnoga, tojest moralnoga gledišta, On veli: proizvodnja ne može doći do svoga maksimuma, niti se može razvijati u smislu za samu proizvodnju najpovoljnijih uvjeta, dogod postoji današnji ekonomski poredak, gdje orudja rada (kapitali) dospjevaju pukim slučajem nasljedstva u ruke onih koji imaju pravo s njima raspolagati, tu nema nikakove racijonalne selekcije, jer nasljedstvom пе postaje onaj sopstvenikom koji će znati najracijonalnije upotrebiti orudja rada, i u interesu očuvanja te ruktiHciranja tih orudja, i u interesu socijalnome, Orudja rada treba rasporediti u produkciji kao što slavni vojskovodje rasporedjuju svoje armade u svrhu pobjede, a to može učiniti samo socijalna zajednica — država — putem najsposobnijih svojih članova, S druge strane opet — sa socijalnoga, tojest moralnoga gledišta —, ne može se Trpjeti, da sopstvenici samo zato što su sopstvenici uživaju iz učešća socijalne produkcije prihode i rente, Privatno vlasništvo je dakle privilegij isto onaki kao što su bili privilegiji protežiranih sredovječnih klasa, — to je monopol, koji se još k tome redovno ne održava marljivošću i radom nego slučajem baštinjenja, — Marhsizam dodaje nove note, iznoseći teoriju O koncentraciji i akumulaciji kapitala, tojest o proletarizovanju зус уебеба konfingenta pučanstva i širenja socijalne bijede, lako dskustvo nije potvrdilo ove teorije, — kao što se Je i teorija o višku vrijednosti pokazala krivom, — ipak postoji lakai koncentrisanja kapitala u stanovitoj mjeri, — Zadrugarstvo zauzima ovdje vrlo interesantan i naročit stav, — ono је. 5 оуе stran= gledano, zanimljiva mješavina individualizma i kolektivizma, Kao eksponent individualizma zadrugarstvo ne negira privatnu avdjinu, dapače u stanovitim svojim organizacijonim oblicima, kao naprimjer kod gradjevinskih zadruga, nastoji ouo da i beskućnici dodju do privatnoga individualnoga vlasništva, dakle stvara nove privatne svojine, Njegova je bitna karateristika da hoće svim mogućim načinima i pomoćnim sredstvima da održi već postojeće privatne individualne svojine; ali ono to čini na tako osoben način povezanosti izmedju privatne svojine i nacijonalne privrede, da mu ni socijalisti ne bi mogli odreći svoga priznanja / Privatno gospodarstvo, bilo koje vrste, imade u kooperativi, Mao kolektivnoj gospodarskoj jedinici, svoj dopunski dijel; tek obadva ova dijela sačinjavaju zaista organsku

269