Nova Evropa

njegov faktor može svoju dinamiku, svoje radne sile i sposob-. nosti, da razvije i upotrebi do maksimuma, isto tako je u ovome postavljen bitni avjet i prosperitetu nacijonalnoga udruženja. U nacijonalnome idruženju ne smije se, prema tome, dinamika pojedinca već unapred onemogućiti ili učiniti iluzornom, manje efektivnom, postavljajući joj u momopolnoj snazi kapitala, kapitaliste, privatne svojine, i t, d., з пе aprijorne zapreke. Sensimonisti traže, zbog toga, jednakost na polaznoj tački, traže iednakost za sve, kao prvih, primarnih uvjeta za uspjeh, Kasnije onda, naravno, nema više jednakosti, već se svakomu mjeri prema njegovim sposobnostima i zaslugama, No na koji način da se realizuje ovakav režim? — Stari socijalizam računa sm izmjenjenim mentalitetom, sa moćju razlog4; dočim marksizam, analogno svome materijalističkom shvatanju historije, očekuje to od materijalnih i fizičkih sila: od revolucije i diktature proletarijata, Nećemo se ovdje upuštati u detaljnije ispitivanje organizacije socijalističke države, Ni sami mjerodavni socijalisti nisu u tome složni ni načistu; a povrh toga, za naše je svrhe ovdje dovoljno ako samo konstatujemo, da dolaze u obzir tri glavna tipa: ili diktatura u punom značenju, +. ј. арзоји хат jedne vladajuće klase; ili, više ili manje liberalan parlamentarni centralistički režim; ili, potpuno slobodna federacija u najširem demokrafskom duhu. Tek u posljednjem slučaju moglo bi se reći da inicijativa dolazi faktično odozdo, što je vrlo važno s podledom na zadružni ideal o državi,

No zadrugarstvo nije zadovoljno sa postojećom državnom organizacijom: i ono hoće da se »uprava nad ljudima« nadopuni »upravom nad stvarima«; i ono hoće da se ostvari jednakost poJaznih uvjeta, te da se izgradi novo društvo, nova sredina, prema izvjesnom modelu. Traženje ovoga modela, uspostavljanje nove sredine, baš to i jeste karakteristična osnovna i polazna tačka avih velikih zadružnih ideologa. U traženju toga modela izmišljaju i projiciraju prvi veliki zadružni ideolozi svoje utopije: R. Oen svoje nove harmonije, Furjć svoj Faja niste i falan gu, itd,. No svi ti izumi ne mogoše uhvatiti čvrstoša korjena, jer nisu pravi modeli, nisu izgradjeni od materijala uzetog iz praktičnog ekonomskoga života, Pravi model javlja se tek u statutima slavne Ročdelske Zadruge, u godini 1844, i otada se sve vrste pravih kooperativa ne udaljuju — osim neznatnih varijacija — od toga modela, Ovaj je model u suštini isti i za pojedine kooperative, i za male i za velike i najveće kooperativne saveze, On ne dubi svoje bitne oznake ni onda kada Sa se primjeni i na ponajveći kooperativni savez — na zadružnu državu. Da vidimo sada dakle taj model, ukoliko nas to ovdje interesuje.

Kooperative su udruženja organizovana na principu najširega mogućega demokratizma, Skupina svih zadrugara — Slavna

272