Nova Evropa

Druga je promjena nastupila u podmirivanju životnim namirnicama i poljoprivrednim sredstvima, Poznato posljeratno lihvarstvo mnogo šteti seljake visokim cijenama, stoga su oni odmah iza Rata tražili zadružno snabdjevanje. Naročito su se u ovom isticali naši pasivni krajevi (Hercegovina i Srednja Bosna), kako bi na prvom mjestu do žita što jeftinije došli, Ovaj je momenat najviše uticao na osnivanje novih zadruga, tako da ih danas pravoslavni imaju oko 250, Hrvati oko 100, a Muslimani oko 40, Ovi posljednji počeli su rad na zadrugarstvu poslije Rata, uz pripomoć »Muslimanske Centralne Banke« i »GajretBanke«; prošle godine osnovali su i samostalan Savez pod imenom »Središnji Savez Jugoslovenskih Seljačkih Zadruga u Sarajevu«, Pored potrebe snabdjevanja težaka kreditom i namirnicama, osjeća se i potreba mnoge zajedničke proizvodnje, odnosno zajedničke prerade, kao i zajedničke prodaje izvjesnih proizvoda. U prva tri pravca radi se prema snazi i sredstvima, a u posljednjem pravcu još se ne radi ništa radi suviše velikog variranja cijena i valute,

U pitanju kreditiranja težaka savezi i zadruge nijesu u stanju danas mnogo učiniti, Njima stoje na raspoloženju nedovoljna sredstva, a pomoći gotovo niodakle, Banke su, osim Narodne, danas uglavnom zatvorene za težake i njihove zadruge. Država, koja je najpozvanija da pomogne zadrugarstvo kreditom, ne da ništa, Stoga je naš težak danas uglavnom bez kredita, Ako ga gdje nadje van zadruge, plaća 30—50% interesa.

Snabdjevanje težaka poljoprivrednim sredstvima, kao spra-

vama, alatima, sjemenom, i t. 4, ide redovito preko zadruga. Od životnih namirnica majviše se nabavlja kukuruz i ječam, Posao sa ostalim artiklima ometa takodje oskudica novca.

Sve nabavke idu preko kreditnih zadruga, Osnivanje naročitih nabavljačkih zadruga po selima ne preporučuje se zbog oskudice pismenih i sposobnih ljudi, Prema dosadašnjem iskustvu, solidne nabavke mogu vršiti i kreditne zadruge bez naročite opasnosti gubitka, Naročite nabavljačke zadruge imadu, izgleda, opravdanja da se otvaraju samo u većem području sa većim brojem članova, da se isplati postaviti naročitoga poslovodju koji će se sav posvetiti tom poslu.

Od prošle jeseni počelo se s osnivanjem mljekarskih zadruga, Sada ih ima šest, a izgleda da će ih ove godine biti više, Prema dosadašnjem radu izgleda da će se ova vrsta zadruga s uspjehom moći razvijati.

Gjoko Perin,

tajnik Saveza Srpskih Zemljoradničkih Zadruga, Sarajevo.

298