Nova Evropa

Internacijonalna organizacija zadrugarstva.

Svaki i najmanji socijalni pokret uvek je dosada pokazivao iežnju da uhvati vezu sa sličnim pokretima u drugim zemljama, Pobude su uvek bile jedne i iste: da se nadje oslonca u inostranstvu, da se koristi iskustvom drugih zemalja, da se ojača, a оуда-опда i da se zasnuju poslovne veze s inostranstvom, ZŽadružni pokret, koji pored idejne srodnosti ima i poslovnih interesa vrlo presudnogda karaktera, morao je takodje da dodje na пизао internacijonalnoga organizovanja, te mi i vidimo već vrlo rano — kako neki vele, još iz doba Roberta Oena — da se ova misao provlači kroz zadrugarstvo; ali je ono u to vreme bilo još posve slabo, — u najglavnijim kontinentalnim evropskim državama nikako ga i nema — te misao niče i ostaje na ostrvima brifanskim, bez ikakova rezultata u praksL Tek mnogo docnije, pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoleća, ona se javlja ponovo, ali i ovoga puta samo u okviru Velike Britanije i Francuske, gde ima već zadružnih uspeha {u prvoj) i zadružnih eksperimenafa (u drugoj). U osamdesetim godinama prošloga veka već se i Nemačka i Italija i Belgija i Švajcarska interesuju za pokret, i na svetskoj izložbi u Parizu (1889 godine) drži se jedan sastanak zadrugara britanskih, francuskih, nemačkih, i drugih, te se dolazi do sporazuma: da treba krenuti misao u celom Kulturnom svetu, da se osnuje jedna internacijonalna orđanizacija za zadrugarstvo,

U to vreme nekako pada i potmula borba koja se vodi u krilu britanskih zadrugara, izmedju nepomirljivih privržemika ideje o organizaciji potrošača, i izgradnji celokupnoga novofa ekonomskoga poretka na toj osnovi, i drugih isto tako neodstupnih privrženika ddeje o proizvodjačkim zadrugama, i.o obaveznom зидејоуапји radnika u dobiti svih preduzeća van proizvodjačkih zadruga. Ova raspra daje nov podsticaj misli o internacijonalnom zadružnom organizovanju, no odlučan korak u tom pravcu učinjen je tek 1895: učinila su ga obadva krila, koja su se složila da se pod jesen te Sodine sastane kongres u Lomdonu, — na njemu je rešeno o osnivanju Medjunarodnoga Zadružnoga Saveza (»Intermnational Cooperative Allan'ee«), Pobedila je na kongresu sredina, koja je bila za izmirenje suproinih gledišta, i u pravila je ušla odredba, da Savez ujedinjuje sve vrste zadruga, pa da usvaja i načelo sudelovanja гаdnika u dobiti, Savez je imao po ovim pravilima: 1) da dovede a vezu zadrugare iz svih zemalja; 2) da ujedini narodne zadružne Organizacije svih zemalja, i da medju njima propafuje zdrava načela zadrugarstva i najbolje metode za rad (kao: izbeđavanje mešanja države, priznanje radnicima učešća u dobiti, udružavanje kapitala i rada, i t, d,); 3) da nastoji da sve zadruž-

УЛ