Nova Evropa

ska intervencija dokončati rat već s jeseni 1915, Austrija, koja je u ratu protiv Rusije bila paralizovana unutarnjim borbama izmedju Madžaro-Nemaca i Slovena, našla je ovog puta jedinstvo svojih podanika u ratu protiv Italije: Londonski Pakt bio je za nju neočekivanim izvorom osveženja, Borba je postajala sve to upornija, i pokazivala je nesiguran rezultat, Teškoće ove nepredvidjene situacije morale su sugerirati Soninu, da se povuče na Bisolatijev i San-Gjulijanov program; ali naprotiv, Sonino je ovaj austrijski otpor protumačio drugom idejom, koja je bila u protuslovlju sa Bisolatijevim i Sam-Gjulijanovim idejama, a to je: »Kad ne bi bilo Austrije, trebalo bi je stvoriti«, Sonino je ovaj alorizam često slušao, u svojoj mladosti, za vreme Berlinskog Kongresa: Lord Bikomsfild (Веасопзне1а) bio je veliki branitelj opstanka Austrije, A. Sonino, asimilirani i nacijonalizovani Židov, kao i Bikonsfild, postavši vodjom Ttahje u velikoj istorijskoj krizi, kao što je Bikonslild bio za Britansko Carstvo u vreme Berlinskog Kongresa, šta je mogao drugo do da ostane dosledan idejama svojega uzora 1 preteče?,.,

Pa i sam Orlando, za kojega se posle Kaporeta mislilo da pokajnički prihvaća takozvanu »politiku nacijonalnosti«, kako ju je s potsmehom nazvao markiz Imperijali, talijanski ambasador u Londonu, u svojoj korespondenciji sa Soninom, nije u nju pravo verovao. 24, septembra 1918, pred sam газсер Austrije, Edvard Beneš, potonji češkoslovački Ministar Inostranih Dela, tumačto je Orlandu jednu spomemicu, u kojoj je predlagao sporazum, da se zaključi na dan zaključenja mira izmedju Talijanske i Češkoslovačke Vlade; al, kako je Beneš razlagao u tom memorijalu, bilo je potrebno načimiti u sebi napor imaginacije, pa se već onda zamisliti, šta će posle Rata nastati u Istočnoj Evropi, te se pripremiti sigurnim metodama za rešavanje problema koji će se pojaviti, Ali je G. Orlando imao mnogo suza a malo imaginacije, i još 3, oktobra 1918, dok su mu govorili o raspadu Austro-Ugarske, on je razrogačio oči, začudjen da se ozbiljno moglo da misli na ovake »laudosti«, I ostavio je bez odgovora Benešove ponude, Pričinjalo se, doduše, posle Kaporeta, da će se prihvatiti taktika »rata do istfrage« protiv Austrije, jer »Italija je bila tada bolesnica napuštena od svih lekara, pa je frebalo pokušati i ovaj lek«; sledila je zatim manifestacija Rimskog Kongresa, na kojemu je sa Benešom i Štefanikom zaključen sporazum za formiranje češkoslovačkih legija na talianskom frontu, Ali ta protuaustrijska kampanja nije bila, u svojim itencijama, upravljena da realizuje program mira, — bio je to jednostavno manevar rata da bi se umnožile političke poteškoće Austrije, Što se pak tiče Sonina, u to doba, on je ostao ukrućen u svojoj dalmatinskoj monoma:niji; njemu nije nedostajala samo imaginacija da predvidi dogadjaje, nego još i zdravo gledanje па

563