Nova Evropa

Mi smo dovde ustanovih: 1) da je tuberkuloza u Zagrebu vrlo raširena, 2) da umiranje od tuberkuloze ne pokazuje nikakovih znakova stalnog padanja, 3) da je najviše raširena, Као posvu-. da, plućna tuberkuloza, najopasnije vrelo zaraze, 4) da je tuberkuloza više raširena kod žema nego kod muškaraca, i 5) da je tuberkuloza kod svih stanovnika u Zagrebu bez obzira na zvanje i zanimanje vrlo raširena, kod nekih naročito, Da se obazremo sada na uzroke. uslijed kojih je Zagreb tako plodno zemljište za širenje tuberkuloze,

Til Do svoje dvadesete godine, gotovo svi su ljudi zaraženi fuberkulozom, — svi u sebi nose bacile tuberkuloze, Nastaje

pitanje: pa zašto samo jedam dio oboli? Odgovor je: obole oni kolima je otpornost tijela popustila, te se ne mogu dovoljno braniti od vlastitih bacila u svome tijelu; i obole oni koji su izloženi često i obilnim zarazama, koji su mnogšo u dodiru sa zaraznim fuberkuloznim bolesnicima a nijesu dovoljno otporni, Tuberkuloza se ne nasljedjuje, niti se nasljedjuje kakova dispozicija za tuberkulozu, To su zablude, Djeca tuberkuloznih roditelja isto su tako lijepa i zdrava, kad se rode, kao i djeca zdravih roditelja; ona nijesu unaprijed posvećena smrti, Ali će dijete tuberkuloznih roditelja, ako. boravi u obitelji, biti izloženo obilnim zarazama, 'kojima obično njegovo tijelo ne može da odoli, i to je razlog da ta djeca češće obole, Zato tuberkuloza obično i hara u stanovitim obiteljima, jer Jedan člam zaražuje drugoga, Od otpornosti zavisi sudbina zaraženog individua. Nedovoljna hrana, bijeda, nezdrav stan, nezdrave radionice i tvornice, nezdrave škole, alkoholizam, — to su momenti koji smanjuju olpornost; dok opet zdrav stan, zdrave radionice, zdrave škole, jeftm a dobar kruh, obimne zalihe, dobrostanje, socijalni napredak, industrijski i poljoprivredni napredak, potrebne zdravstveme mjere, higijemska kultura, dižu otpornost i uništuju uzroke za obolenje,

Kalo stoji kod nas u pogledu onih uvjeta koji pogoduju širenju fuberkuloze? — Evo Како,

Novije statistike u pogledu stanova u Zagrebu, od posljednjeg popisa 1921, nemamo, Posljednja statistika stanova je od godine 1910, Broj stanovnika bio je te godine — 79,038, Каkove su bile tada stanbene prilike? — Godine 1910 bilo je u Zagrebu 146 stanova [t, j, 0.82% svih stanova) bez sobe, sa 359 stanovnika; 3.801 stan od jedne sobe sa štednjakom {bez kuhinje), sa 10.652 stanovnika; 5.948 stanova od jedne sobe sa kuhinjom, sa 23,442 stanovnika (1, ј, 55.29% stanova sa jednom sobom); 232 stana od dve sobe bez kuhinje, sa 773 stanovnika; 3,912 stanova od dve sobe sa kuhinjom, sa 17,603 stanovnika

332