Nova Evropa

ključili da se od reči predje na delo, Tako je, dakle, počelo stvaranje jedne nove organizacije, čija je osnova imala da bude: sprovodjenje revolucijonarne akcije u pokrajinama vam granica Srbije. Njih četvoro počeli su detaljnu diskusiju o toj akciji: o njenu obrazovanju, njenim ciljevima, i njenu radu. Pri tim razgovorima, Bogdan je kategorički zahtevao da se sa ovim radom upoznaju i pozovu na saradnju: pokojni Dradutin Dimitrijević-Apis, i (tada) major pokojni Ilija Radivojević, koje dotle nije lično poznavao, ali ih je znao po imenu sa njihova rada pri osnivanju četničke akcije u Makedoniji, Za to je odredjen Vemić, i on sa celim planom upozna Apisa i Iju, i privoli ih na saradnju, Njih dvoje su pristali, samo je Dragutin Dimitrijević izjavio, da se neće moći шпобо розуеtiti tome poslu, budući da je veoma zauzet službenim i drugim “poslovima. Naposletku je Tankosić i meni saopštio celu stvar, i upitao me, da li pristajem na saradnju. Dao sam pristanak, i 3. marta 1911 pozvao me je Tankosić u stan Velimira Vemića (Bosanska ulica br, 95), gde su došli svi tada upoznati sa planom. Tu sam se upoznao sa Bogdanom Radenkovićem i Ljubom Jovanovićem, koje dotle nisam poznavao, Tom prilikom donesena je definitivna odHika o osnivanju Organizacije, a šest dana posle toga, nas sedmoro, kao prvi osnivači Organizacije, potpisali smo njen statut, koji je izradjen prema nacrtu Bogdana, Ljube, i Tankosića. Za predsednika organizacije izabran je Ilija Radivojević, a za sekretara Velimir Vemić.

Organizacija je onda počela svoj rad, O tome ću drugi put izneti dokumentovano, i sa pozivom na pojedince, šta je i kako je radila Organizacija, Ovde ću samo još da dodam, da su u taj rad, koji je početkom 1912 postao intenzivan, uvedeni uskoro, i to u Centralnu Upravu Orgšanizacije, još i Ilija Jovanović Pčinjski {artiljerijski oficir, koji je vodio čete u dolini reke Pčinje, zboš čega je i prozvan Vojvodom Pčinjskim), major Milan Vasić, koji je ujedno bio i sekretar Narodne Odbrane, potpukovnik Milan Gr, Milovanović, i — posle Balkanskih Ratova — Radoje Lazić.

Iznevši tako, u majopštijim potezima, prave i stvarne uzroke koji su izazvali osnivanje ove Organizacije, zasada mogu samo još ponoviti i podvući ovu činjenicu; da tvorac Organizacije nije bio Dragutin lini EG vi Op već Bogdan Radenković, Dalje treba istaći: da posle Balkanskih Ratova, usled smrti mmogih članova, Organizacija nije stigla da se reorganiše i da зе уазрозфаућ nije birala predsednika, niti je popunjavala Upravu. Dalje: da je Organizacija radila na Ujedinjenju, koliko je mogla, dejstvujući pre ratova u našim DOkrajinama koje su bile u posedu neprijatelja; ali o tome će

404