Nova Evropa

је 300 drugova. Njih su izabrali sa velikom opreznošću,.. Oni su stekli toliki autoritet, da su mnogi dobili odlučujući dlas u skupštini delegata „volosti, a neki su ušli i u seoska veća .,.,.« (»Pravda«, 19. IL 1927.) Zar to nije karakteristično: · око 50% lokalnih birača nemaju prava glasa, a ovo se daje nekim komunističkim pridošlicama, Iz »Pravde« od 9, IL 1926 saznajemo, da je predsednik vladimirskog gubernijalnog odbora Komunističke Stranke izdao ovu »naredb u«; »Pri· likom izbora, kao predsednici ekzekutiva „volosti, moraju biti komunisti«. Same izbore, stoga, niko manji do ргедsednik Središnje Vlade Saveza (»Sovnarkoma«) Rikov, i član »Politbiro«-a Molotov, karakterišu »kao izbore u kojima se obilato primenjuje metoda naredjivanja i imenovanja (тађтаnika)«, tako da od »nižih stranačkih ćelija zavisi, koga ćemo sprovesti ili imenovati u Sovjete,..« (»Pravda«, 1, VII. 1926, i 22, VIIL 1926). Ali je sada, prema izjavi istih, nastalo

vreme »široke i otvorene izborne kampanje« ,

Izbori iz godine 1926, medjutim, izazvali su nezadovoljstvo komunista, Dopuštene su bile izvesne olakšice, i, u prvom redu, proširen je krug ljudi koji su dobili biračko pravo; tako su postali birači mnoge zanatlije, pa trgovci, mlinari, lica slobodnih profesija, sveštenici koji ne žive od crkve, i t, d.. Bilo je iz centra naredjeno, da se presija oslabi., Time je lokalna administracija izgubila donekle kompas, Rezultati su se odmah osetili, Na seki je opalo predstavništvo siromašnih seljaka {»bjednjaki«), koji su pod jačim uticajem Stranke, Tako je izabrano »bjednjaka« za predsednike seoskih veća 14,3% (ranije 16,4%), za članove ekzekutiva »volosti« 23% (25,6%). za predsednike tih ekzekutiva 13,9% (19,4%), i t, dL, Isto se tako smanjio i postotak radnika i težaka (po seoskim većima naprimer sa 3,1% na 1,1%), Najzad, nešto je opao i postotak komunista: kod predsednik4 seoskih veća 18% (20,1%), članova ekzekutive »volosti« 50,5% (51,6%), predsednika njiћоућ 86% (87,1%), 1] radovima slika je ista, ali izrazitija: prvo, povećao se broi birača koji su faktički бјазан (»огбаnizovani« birači): 56,7%, ranije 52,2%; »neorganizovani« 37,2%; ranije 24,2%. Evo tablice sastava gradskih Sovjeta:

1924/5: 1925/6:

članova stručnih organizacija 7075. 59,1 neorganizovanih 23,30. . 36,4 radničkih zastupnika 46,0 , . . . 36,4 službenika 306... 342 intelektualaca БА А А О zanatlija 26.227 44 ostalih (baštovana, domaćica, itd.) 10,6 . . . . 14,5

387