Nova Evropa

200.000 dinara u majmanju ruku 40,000 dinara боф пје Катаље {računajući 18 od sto), drugim rečima preko 800 dinara godišnje po lancu! Uz ovo idu još i državna poreza i opštinski prirezi, pa tek troškovi oko obrade zemlje! Zar dakle me obradjuje · on svoju zemlju već damas isključivo za ђашки, državu, i opštmu?,,, Tu istu zemiju on bi držao pod zakupom već danas znafno jeftinije, kad bi bilo Zemljoradničke Hipotekarne Banke, jer tada ne bi plaćao više od 500 dinara godišnje zakupnine po lamcu, i otpali bi poreza: i prirezi koje plaća vlasnik zemlje. Uz to se može reći da su srećni dužnici ma зеји Кор рјасајц samo 18% godišnje kamate; i, da ostanemo ma mašem primeru, koliko ima seljaka koji su ma svojih 36 lanaca dokupili mnogo više nego 14 novih!.,, Dabogme :da se nije svaki seljak ovako, ili ma sličan mačim, zaduživao; ali mavodimo ovaj primer Као veoma blag, jer — u teoriji — zaduživamje m mpnodulkitivne svrhe trebalo bi da je takodje produktivno i remtaDbilmo,

Po mašem mišljenju, dakle, ova.kim mmogobrojnim daužniсипа ma selu može .da pomogne ponajbolje, ako me i jedimo, jedna zemljoradnička hipotekarna Ђапка, +. ]. hipotekarni krediti ovale ustanove, Zakon .o poljoprivrednom kreditu nigde ne spominje komvertiramje i samiramje postojećih dugova medju poslovima mesnih i oblasnih zadruga za poljoprivredni kredit; usvojemo ije samo mišljenje, da je Direkcija za mpoljoprivredmi kredit pozvana da razvija produktrvmost u budućnosti; o prošlosti, o »gresima iz prošlosti«, ne vodi brigu Zalkom o poljoprivrednom kreditu а пјебоуе ustanove, Žato umesmo veli Dr, Sv. Predić, u jednom зуоте бјатки o likvidaciji seljačkih dugova {»Srpski Književni Glasmilk« od 16. decembra 1927): »Doklegod se seljaku me pomogne da se spase grehova prošlosti, ne može se mi. misliti da će mu pomoći kredit koji mu se daje za budućnost, Produktivnost u ibudućnosti zavisi baš od srećmog rešemja pitanja dugova iz prošlosti, Tvorci zakona o poljoprivrednom kreditu muplašihi su se od sume koja bi bila potrebna kad bi Direkcija za poljoprivredni kredit trebala i da sanira ramije dugove.,.« AMN je baš zato, dodajemo mi, trebalo još omda pomišljati i ma osnivamje Zemljoradmičke Hipotekame Ватке, 1 zato je i danas potrebno osnivamje ove ustamove, i pored postojeće Direkcije za рођоprivredmi kredit # пјетић imstitucija, Potrebni Icredšt našem najmmogobrojnijem staležu u državi mogu davati u dovoljnoj meri samo obe ustamove zajedmo, ili naporedo, Državna Zemljoradnička Hipotekarna Banka bi u prvom ređu, i ispred iostalih, otkupljivala od damašnjih i budućih movčamih zavoda što veći deo seljačkih menica i pretvarala bi ratkoročna dugovanja naših zemljoradnika u dugonočne amortizacijone leredite, kad to bude dužniku komveniralo, da drugo i me spominjemo, Svi ostali dobronamerni recepti (hkvidacijona bamka, moratorijum)

245