Nova Evropa

tumača, Ogleđalo je sredine Која ба је izbacila, — u tome je njegova wvredmost; a i je ujedmo i težište njegova prikazivamja. |

Govoriti o nekoj ideologiji Vidovićeva pokreta, bilo bi veoma teška stvar, jer će se retko naći misao Који om danas tvrdi a da je sutra ne porekme, Kontradikcija i ideološka mesolidnost, svojstvena poratnom „uhu, našla je u punoj meri svoje zadovoljenje u Vidovićevu pokretu. On »stvara« svoju ddeolodiju »prema mpofrebi« Jedmom se zagreva za harmoniju izmedju duše i tela, i u Фот smislu piše: {»Ideje i Problemi«, str, 62): »Naš je ideal čovek ћагтоničam«, i malo zatim (str, 86): »Zato smo mpristupili čoveku, U njemu tražimo harmoniju, u njemu red,« Medjutim, drugom prilikom, piše on protiv harmonije, u istoj knjizi {članak »Harmonija«, na str, 191/192): »Govoriti dakle o harmoniji u čoveku, koji je baš čovekom time što su u njemu, za гагliku: od svih ostalih bića, živa i aktivna dva 5шргофпа principa, znači isto što Izricati jedan apsurd, jednu nemogućnost... Tražeći harmoniju vazda ćemo posrtati i doživeti u svojim uzgsojnim nastojanjima feška razočaranja.« li, pišući jedmom prilikom o materijalizmu veli: »Čovek ne može pobeći iz sebe Nije to znak ikidamja за materijalizmom, jer smo i sami materija, pa Je nemoguće ne biti ono što jesmo« ({>IL, i P,.«, str. 25), — i bvrdi, da је materijalizam sam po sebi dobar, te da u njemu nije zlo, Al па drugom mestu (> i P.«, str, 13) i u drugoj prilici tuži se, kako su »naše namnodnme vrline. opoganjene od memani maiterijalizma«, i veli {»L i P.«, str, 264): »U borbi vere i nevere, duše i tela, etike i materijalizma, danas su očito u prevlasti telo, materijalizam, zlo«, i uverava (»L i P,«, str. 20), da mu je cilj pomoći »čoveštvu protiv тпафетје«. Jedanput su mu materijaliste ljudi, koji »sve pojave Života svode na puke procese hramidbe {trbušna Hfilosofija)« {>L i P.«, str, 259), a drugi put mu je materijalizam isto što i materijalna kultura i ekonomija, u kojem vidi veliki kulturno-razvojni faktor (»I, i P.«, str, 30—38), i s kojim treba duhovna kultura da stoji u ravnoteži, Kad je reč o školama, prebacuje im racijonalizam i dimtelektualizam Као najveću mamu; ali drugom zgođom piše mu stilu najvećeg racijonaliste (>IL i Р,«, str, 8}: »Izmemitit misao u čoveku znači u punom smislu izmeniti čoveka«, ili ({»L. i P,«, str, 202): »U naše doba močimje se sve više uvidjati, a osobito u Кгибоvima maučenjaka, da je čovekov psihički život, #, j. način njegova mišljenja i shvatamja, jedan od glavnih osmova па kojem se dalje izgradjuje dobro i zlo, uspeh i nedaća«; dok vas opet na trećem mestu iznemadi tvrdmjom (>L i P.«, str. 163): »Oovek je čovekom samo u volji i po volji«. Jedamput

316