Nova Evropa

razvio do zadnjih konsekvenc4 istoga, tojest do prostog ugovora рпуајпоба prava,

Saobrazno tim raznim shvatanjima, raznolika su i zakonođdavstva u pravcu mogućnosti razvoda braka. Na pravnom području Srbije, ukoliko se tiče pravoslavnih gradjana, zakon predvidja i mogućnost uništenja i mogućnost razvoda braka, i to »iz osobitih važnih crkvom propisanih uzroka«. Razlučenje od zajedničkog življenja (separatio) smatra se kao pokušaj pomirenja: najduži rok odvojena života jeste pet godina; ako supruzi i posle toga ostaju pri zahtevu da se brak razvede, bilo oba supruša ili jedan od njih, brak se razvodi, Ona strana kojoj je, kao nevinoj, dozvoljeno u drugi brak stupiti, moći će to bez svake zapreke po zakonu činiti; u slučaju da sa obe strane oglašene krivima za razvod braka, nijedna ne dobija dopuštenje u drugi brak stupiti, Ova se zabrana može u svako doba blagoslovom arhijerejskim podići; mimo te zabrane zaključeni brak ostaje u snazi Sva dela sporna, u робједи ђгака, podleže sudu duhovnom; pa tako se i parnice radi uništenja i razvoda imaju poduzimati, raspravljati, i rešavati kod suda диhovnog. Što se tiče nepravoslavnih lic4, nadležni su opšti gdradjanski sudovi, nesamo za raspravljanje bračnih parnica nego i za sama pitanja o važnosti ili razvodu braka. Što se pak tiče materijalnoga prava u ovim sporovima, sudovi sude prema zakonima one crkve kojoj supruzi pripadaju; a ako je brak mešovit, prema zakonima crkve koja ga je blagoslovila. Na pravnom području Hrvatske i Slavonije, vredi za gradjane rimokatoličke veroispovesti konkordat sa Rimskom Stolicom iz 50dine 1855, prema kojemu je katolički brak nerazrešiv, te rastavljeni suprug, dok drugi živi, ne može valjano stupiti u drugi brak; a katoliku u ženidbenim stvarima sudi crkveni (duhovni) sud, dok redovnim državnim sudovima prinadleži suditi samo u gradjansko-pravnim posledicama braka, Za pravoslavne vredi malo čas navedeno Ženidbeno pravo pravoslavne crkve; za starokatolike, protestante, i židove, — opći gradjanski zakonik. Prema tome, sudbenost u ženidbenim stvarima vrše za pravoslavne gradjane u Hrvatskoj i Slavoniji pravoslavni duhovni sudovi; za starokatolike, protestante, i židove, redovni бгаdjanski sudovi, Na pravnom području Dalmacije, Istre, i Slovenije, vredi ženidbeno pravo po općem austrijskom gradjanskom zakoniku, kako za katolike tako i za protestante i židove; za pravoslavne vredi ženidbeno pravo pravoslavne crkve, U Bosni i Hercegovini, sudbenost u ženidbenim pitanjima vrše poglavari odnosnih veroispovesti po njihovim posebnim pravilima. U Vojvodini važi madžarsko bračno pravo, prema kojemu je ovo jednako za svakoga gradjanina ma kojoj veroispovesti on pripadao; redovni državni sudovi vrše sudbenost u bračnim sporovima svih gradjanš, bez obzira na

262