Nova Evropa
tinšćica, koja se može sa Sušakom spojiti s pomoću jednog tunela koji bi bio dug 1430 m. Izgradnjom obale dobilo bi se pristanište u dužini od 1900 metara, dakle nešto više nego što imade sam Sušak,
Izgradnjom bakarske željeznice, koja se nalazi u izvodjenju, postaće Bakar jedna prirodna luka kakovoj nema premca na našoj obali, a Sušak s Bakrom sačinjavaće jedan lučki sistem, koji će moći potpuno da zadovolji svim zahtjevima naše izvozne, uvozne, i tranzitne trđovine.,
Radi jakog prometa koji se danas već odvija na Sušaku, imade ova luka i živ parobrodarski saobraćaj, pa se održavaju izmedju te luke i luka u Sredozemnom Moru stalne parobrodarske veze, i tovari se roba za sve strane svijeta na parobrode neredovitih pruga i raznih narodnosti, Da se vidi koliki je taj promet, i koliku važnost on imade za naš privredni i pomorski razvoj uopće, neka govore slijedeće brojke,
U prvom polugodištu 1927 iznosio je tuzemni promet u sušačkoj luci
uvoz: 23.154 tona izvoz: 7,044 fone inozemni » 81.181 » » 87.172 >
ukupno 104,335 tonA 94.216 tona,
Tonaža parobroda koji su obavljali u sušačkoj luci #гбоуасКе operacije (bez domaćih obalne plovidbe] iznosila je vag. tona 172.868, a nosivosti 384.659, Po zastavama, bile su zastupane — osim naše — slijedeće narodnosti: Italijani, Francuzi, Britanci, Nijemci, Belgijanci, i Grci, Izvoz sačinjava najviše drvo. Uvozna stavka sadrži većim dijelom tranzitni promet, koji se najviše sastojao iz pirita i fosfata,
Naša vlastita uvozna trđovina zavisna je od tudjih luka, najviše od Trsta, iz razloga što za njen razvoj nisu još stvoreni uvjeti niti u jednoj našoj luci. Ali se preduvjeti mogu lagano stvoriti u našim sjevernim lukama, Uvaži li se još k tomu promet Slovenije, koji će — kako već rekosmo — izgradnjom spomenutog spoja udariti na Sjeverni Jadran, a iznosi oko 50.000 vagona dodišnje, onda ćemo dobiti jasan pregled o važnosti položaja na našoj sjevernoj obali, a da i ne spominjemo tranzit Madžarske i Češkoslovačke.
2.
Pod Austrougarskom nisu naša mjesta na obali imala mogućnosti da dodju do izražaja u industrijskom pogledu, jer su sve industrije, koje se mogu razvijati u lučkim gradovima, bile smještene u Trst i Rijeku. Samo u onim slučajevima gdje su se prirodne prednosti tako ispoljile da ih nije bilo moguće
82