Nova Evropa

ргедоуаја и proizvodnji cinka i kositra (cina), i zadržala svoje vodeće mjesto u svijetu u pogledu tih kovina. Naročito kod kositra je položaj Imperije jak, jer drži i glavna nalazišta kositren:h ruda na svijetu, ||

U nazadovanju je proizvodnja tekstilne robe, Prosječna poratna proizvodnja u samoj materi zemlji: pamučnih чуа 4,200 па јопа Куадганић јагда, vunenih катпа 140 пи јопа Куаdratnih jarda, platna 90 milijona kvadratnih jarda. U apsolutnom je porastu proizvodnja umjelne svile, ali se prema ukupnoj svjetskoj produkciji ukazuje i tu relativno nazadovanje, Isti je slučaj kod proizvodnje strojeva, automobila i električnih predmeta, — svuda radi silnog proizvodnog zamaha Amerike,

Što se liče posjeda zlata, kao baze valutarne emisije, te diskontne i zajmovne politike, tu je Britanska Imperija pretrpjela takodjer udarac u Ratu, dok su Sjedinjene Države više nego podvostručile svoje stanje: 1913, bilo je svjetsko stanje zlata: Amerika — 397 milijona funata sterlinga, Francuska 234, Velika Britanija 244, a čitav svijet zajedno 2063 milijona funata, Godine 1928 je stanje bilo: Amerika 869 milijona {skok sa 19 na 36 postotaka svjetskog zlata), Francuska 263, a Velika Britanija 183 milijona funata, Rezerve zlata u Indiji takodjer su neznatno pale, tako da je ukupni minus za Imperiju još veći, Uslijed toga je oslabljen položaj Britanije kao svjetskog finansijera, Što se najbolje vidi u porastu ukupne vrijednosti britanskih investicija prije i poslije Rata: od 1910 do 1913, britanske investicije izvan otočja rasle su godišnje prosječno sa 210 milijona funata, a od 1913 do 1926 taj prirodni porast iznosi samo 40 milijona godišnje, dok je ratna konjunktura Sjedinjenim Državama donijela povišenje stranih investicija sa 0,6 na 3 milijona funata, Ipak ima Britanija — sa 4,461 milijonom funata (1926) stranih investicija — još uvijek vodeću poziciju u svijetu, j

Kako u inozemnim investicijama, tako i u brodarstvu i pomorskoj trgovini nisu još U, S, A, stigle Britaniju. Trgovačka mornarica Britanije iznosi još uvijek oko 40% svjetskog stanja, a i u pomorskoj trgovini vodi Britanija sa 334 milijona tona godišnjeg prometa, pred Sjedinjenim Državama sa 173, Francuskom 163, Japanom 120 milijona tona, itd..

Britanski kapital uložen u Imperiji i po ostalom svijetu ima važnu ulogu u trgovačkom bilansu otočne kraljevine, Kamati toga kapitala pokrivaju,naime, pasivnibilans trgovine, i fo u tolikoj mjeri da se može reći, da država s pomoću »super-taksa« (na prihode iznad 2000 funata godišnje) hrani 1,300.000 nezaposlenih! Prosječno oporezovanje po glavi bilo je prije Rata 80, a nakon Rata је 303 šilinga. Prihod od redovnoš poreza na dohodak, u budgetu 1929—30; iznosi 239

113