Nova Evropa

što je naveo Klajić, — čak i pogrešnu godinu smrti Almanzorove, produživši mu život za ravno sto вофпа! Drugi roman je u stvari nastavak, i dopuna, prvog; a oba su sastavljena najivno i nevešto, s vrlo malo književne sposobnosti, Dr, Deželić umeo je ipak da izabere pravo vreme za dogadjaje svojih romana: početak XI veka, Kraj prve decenije i početak drugde toga stoleća, bilo je burno vreme u istoriji Andaluzije, posle smrti velikog Almanzora {1002}; na prestolu se menjaju kalifi jedan za drugim, oni su igračke t rukama bilo kordovljana bilo »Slovena«, ili Berbera, U jedno vreme, uspostavljeno je ne manje nego dvadeset nezavisnih dinastija, i svaka je imala izvestan autoritet, Posred takih prilika uvodi Dr, Deželić svoje junake priče: jedan je Vada el Ameri, u kome se, usled piščeva nedovoljnog poznavanja istorije, susreću dve istorijske ličnosti, koje smo ranije spomenuli, Ibn Abi Wada i VWadhih. Drugi junak OvOg romana je Slrezinja, sin hrvatskog kralja Miroslava (945—949), Којеба šalje u Kordovu kralj Svetoslav Surinja (995—1000), još kao mlada čoveka, šest do sedam godina posle smrti Almanzora, da se upozna s arapskim školama i sa sistemom vaspitavanja, pa da nauči ono što bi bilo njegovoj otadžbini od koristi, Strezinjina ljubav prema mladoj Fatimi, robinji jednog Berbera iz telesne ćarde — za koju odmah na početku otkriva da je rodjena Hrvatica, te je pokrštava i daje joj ime Zlata —, sačinjava neistorijski i manje interesantan deo ovih romana. Čuveni Vada, tojest istorijski Vadhih, prema shvatanju Dra. Deželića, je Hrvat po rodjenju, sin jednog hrvatskog plemića.; prokleti Mlečići ugrabili su 8a na lepim obalama Jadranskog Mora i prodali Arapima, Pisac ga je obdario najlepšim vrlinama i učinio najmoćnijim čovekom u celoj Andaluziji, pred kojim su se klanjali kalifi i mnogi narodi, a iza kojega je stajala hrvatska garda od 4000 kršnih momaka, »svi bijedni uhvaćenici, većinom kupljeni u Aleksandriji na tržištu robova«, ili uhvaćeni »bilo na obalama Jadranskog Mora bilo zarobljeni na ladjama koje su trgujući išle na Istok, ili su ratovale proti Arapa«, Nažalost, oni nisu bili u stanju da spasu svoda vodju, i on je poginuo od ruke »slovenskog« generala Ibn Abi Vade, kada je pokušao da predje k Berberima, Po istoriji, ovaj se dođadjaj desio 1011. у O arapskim »Slovenima« pisao je onda, iscrpnije, u najnovije vreme, počivši Dr, Vladimir Mažuranić. Od njega je ostalo nekoliko kraćih rasprava koje je, kao i posmrine rukopise, upotrebila gospodja Kamila Lucerna za svoju knjižicu na nemačkom »Die Sidslawen im Dienste des Islams, vom X bis ins XVI Jahrhundert«, Mažuranićevo istraživanje zasniva se, uglavnom, na zabeleškama dubrovačkog patricija Jakova Lukarevića {1551—1615), koji je opet crpao materijal iz dubrovačkih kronika, uglavnom izgublje-

175