Nova Evropa

Grčka proslavlja prvu stogodišnjicu svojeg postojanja kao slobodna država, i od sedamstotma hiljada duš4, koliko je imala za vreme svoga oslobadjanja, ona danas predstavlja jednu gotovo u celini homogenu državu od šest-i-po milijona stanovnikA. Nakon katastrofa prouzrokovanih velikim Ratom, usled čega se našla prinudjenom da prihvati i zbrine gotovo jedan-i-po milijon svoje dece, vekovima smeštene u Maloj Aziji, njena pažnja je obraćena na unutarnju reorganizaciju zemlje, i ona se tom posla odala svim svojim snagama, 5

Prema vani, Grčka se obraća narodima, a naročito svojim susedima, s iskrenim željama i s osećanjem mira i solidarnosti medju narodima, čime se, po njenu mišljenju, jedino mogu ratom prouzročena zla ublažiti i popraviti, da bi se narodi oporavili a čovečanstvo, u svojoj celini, opet podiglo, U vezi s time, ona se nije ustezala da, medju prvima, prihvati sve odredjene mere protivu rata, pristupivši Kelog-Brijanovu Paktu, i zaključivši isto tako ugovore o prijateljstvu i arbitraži s ostalim državama. Grčka, isto tako, s pouzdanjem gleda na ustanovu i delovanje Lige Naroda, i u njenu evoluciju u budućnosti, kao jedinog regulatora sporova izmedju država. U isto vreme, ona s mnogo interesa prati i kretanje i rad na ostvarenju ideje o Panevropi; ali, neodbacujući i neodbijajući već naprotiv pomažući panevropsku ideju na putu ka uspehu, smatra da za balkanske narode postoje naročiti razlozi koji govore u prilog prethodnog posebnog saveza balkanskih država.

Ideja ovakog saveza nailazi u Grčkoj na mnogo simpatija i Širi se u poslednje vreme rapidno, te izvesni aktivni krugovi nisu ništa propuštali a da u zgodnoj prilici ne manifestuju svoju privrženost i gotovost za njeno ostvarenje, Treba istaći, da ideja sporazuma balkanskih narod4, u pogledu njihovih širih interes4, nije tek poratna ideja i posledica opštije8 duha iz kojeg je proizašla i panevropska ideja, pa da je već u jednoj mnogo ranijoj epohi veliki grčki političar Karilaos Trikupis bio pokuЗао da ostvari jedan sličan sporazum medju balkanskim narodima. Tada nije došlo do sporazuma usled zaoštrenih sporova izmedju balkanskih državš, ali seme tada posejano nije palo, možda, na sasvim besplodno tle, nedo je pridonelo sledećem sporazumu koji je, iako odbačen nakon svojeg izvršenja, doneo mnogo dobra hrišćanskim narodima Balkana. Sad, kad bitne razlike koje su ih nekad delile više ne postoje, i kad njihovi medjusobni odnosi postaju sve više i više prijateljski, savez balkanskih naroda ni u kojem pogledu ne predstavlja ranije teškoće, naprotiv, velik deo njihovih bitnih interesa može danas lako biti zadovoljen, Sigurno je, doduše, da će se, pri raspravljanju i utvrdjivanju pojedinosti sporazuma, pojaviti pitanja koja će zadugo dati posla zainteresovanima dok ih reše i urede; ali kad budu uvideli koliko će ovakim savezom, u stvari, i na kraju

315