Nova Evropa

Kako se vidi, prevladjuje izvoz stoke, zemaljskih produkata, i gradjevnog materijala. Osobito je jak izvoz stoke. Grčka je agrarna zemlja, ali za specijalne artikle, kao što su duvan i vinova loza. Žitarice i stoku mora ona povlačiti iz inozemstva. S obzirom na svoj pomorski položaj, žitarice u pretežnoj уеćini povlači iz Amerike. U pogledu stoke, гад! зуоб беобга!skog položaja i nemogućnosti dugog morskog transporta, upućena je u prvom redu na nas. Tako mi u Grčkoj imamo jedno od najboljih tržišta za našu stoku. Južna Srbija je upućena potpuno na izvoz u Grčku, i dubitak tog tržišta bio bi za taj kraj težak udar, Pri izvozu drva i cementa odlučuje prvo naša jača i prvorazredna produkcija, a onda povoljna morska veza.

Prošle godine mi smo, uvijek prema statistici Generalne Direkcije Carina, uvezli iz Grčke slijedeće artikle, uiznosu od preko milijon dinara:

pamučna prediva [br. 12 i manje] Din 18,529,550 бтодд је зићо (ви алшпа) | 9,431.282 pamučna ргефуа (о4 Ђг. 12 4029), 4,463.160 ovča vuna Pi 3,412.215 smokve {suhe) i. 3,044.590 kože {nepreradjene) . 2,880.000 džakovi od jJute vd; 1,766.000 masline (suhe i u salamuri) n 1,745.225 rude pirita и 1,584.100 бјафке ратисбпе (Кашпе ia 1,488.980 kalofonija {sirova) 8 1,463.000

Како se odmah vidi, medju artiklima koji dolaze na prvo mjesto našeg uvoza iz Grčke ima i takovih za koje je na prvi pogled jasno da nisu grčke provenijencije nedo da se samo uvoze preko Soluna; tako prediva i tkanine (Lkoje pretežno dolaze iz Engleske, Francuske, i Italije). Inače, iz ovih podataka naše statistike izlazi, da dok Jugoslavija izvozi u Grčku znatne vrijednosti stoke, žitarica, i gradjevnog materijala, Grčka — osim nekih svojih specijalnih artikala (kao što je suho groždje, smokve, i masline) — nema što da uvozi u našu zemlju, I konzum suhog groždja, smokava, i maslina, kod nas je prilično ograničen; a drugo, Dalmacija i sama producira jedan dio tih artikala, Tako je uslijed sticaja prilika Grčkoj sudjeno da od nas povlači znatne količine robe, dok za uzvrat ona nama može malo što da da. Iz toga slijedi, kako rekosmo, da je u pogledu što boljih privrednih veza radi izmjene dobara Jugoslavija daleko više zainteresovana nego Grčka, jer značenje trgovinskih veza prosudjuje se danas po izvozu a

ne po UVOZU,

340