Nova Evropa

formu zvonika. Čak ni profinjenim sredstvima dotjerani veliki zvonik nekadanje Katedrale, uza svu svoju samosvijest i ljepotu, kao da nije u stanju da zasjeni svoje jednostavne drugove,

Crkva Svete Marije saBradjena je u XI, a obnovljena u XIII stoljeću. Kasnije je u njoj izvedeno toliko izmjena da je sad skoro nemoguće raspoznati prvotni izgled. U unutrašnjosti crkve nalaze se još stupovi sa predromanskim kapitelima, a па sjevernoj fronti mali reljež (Hrist-sudija), za koji se drži da je iz XII stoljeća. Kao što su stupovi po svoj prilici preuzeti od jedne starije crkve, koja je tu stajala još prije XI stoljeća, tako besumnje i ukrasi na baldahinu nad oltarom {koji je sagradjen od mnoštva raznolikih, umjetno povezanih, elemenata) potječu iz XI stoljeća, Tu ima pleterne ornamentike i starokršćanskih simbola, Krasan drveni kor izradjen je u XV stoljeću, kao i renesansni portal. Lijep zvonik je romanski, a potječe djelomično iz XII, a djelomično iz XIII stoljeća, Donja četiri sprata — prvi sa po jednim prozorom na 10dk sa svake strane, drugi sa dvaput jednim, treći sa dvaput dva, četvrti sa dvaput tri, — sagradjena su ч ХП stoljeću, dok najviši sprat, koji se sa svake strane otvara sa jednim većim prozorom na četiri luka, potječe iz prve polovine XIII stoljeća. Mada se jasno očituje razlika: izmedju prvih spratova i ovog potonjed, ipak se sve povezuje u jednu harmoničnu i prijatnu cjelinu, -

Uz stare patricijske palate {Dominis-Nimira, Tudorin-Marinelis, i Bakota), ističe se i nekadanji Kneževski Dvor, sa visokom četverouglastom kulom. Grad obiluje crkvama, od kojih su još u upotrebi ona Sv. Antuna (manastir), Sv, Križa, Sv. Andrije, Sv, Justine, Sv, Eufemije, i Sv. Bernardina; zatim nekoliko interesantnih crkava u okolici, Većina spomenutih crkava sagradjena je na temeljima starijih crkava ili manastira. Tako je na mjestu crkve Sv, Križa (XVI stoljeće) stajao nekad manastir Sv. Ivana sa trobrodnom veličanstvenom bazilikom, od koje se još vidi zvonik, dok uz romansku baziliku u Drazi leže razvaline benediktinske opatije Sv. Petra, osnovane od Rabljana 1059 godine. Na mjestu današnje župne crkve u Postrani nalazila se je nekad opatija Sv, Stjepana, U gradu ima takodjer crkava u kojima se više ne služi, i napuštenih samostana (benediktinski, uz crkvu Sv. Justine, franjevački, uz groblje), A i u preostalim samostanima boravi sada samo minimalan broj pobožne braće, Po crkvama i samostanima ima mnogo spomenika umjetničke i istorijske vrijednosti, U okolici ima i drevnih ruševina, kao što su one razvaline starinskog grada na golom brdu kod Barbata, Ima ostataka zida za koje se drži da su tragovi neke grčke akropole, iz doba kada su grad držali sicilski Grci (IV stoljeće a, Chr.,).

Na toj staroj slavi izgradjuje se danas novi Rab, grad sunca, života, i zdravlja, Stare patricijske palate postaju hotelima

388