Nova Evropa

duđa bilo davanjem bankovnog pokrića za taj dug, Do danas je usledila tek otplata duga od 75% ukupnog državnog duga Narodnoj Banci, Pokriće bančinog kontingenta bilo je do danas u smislu zakona, s malim izuzetkom u godini 1922, kada je usled inflacije i proširene delatnosti skočio menični portfelj Narodne Banke га 240%. Мофогца је зђуаг, да БИапспа тефајпа родјоба Ффемта од faktične podloge za celu kursnu diferenciju pojedinih deviza izmedju predratnog paritela i današnjeg kursa devize, Prema tome, dok je nominalno, odnosno bilansno, pokriće iznosilo zadnjih godina oko 30 do 33% novčanica, izdanih za račun Narodne Banke, a oko 7% ukupnog kontingenta novčanica, dotle faktično pokriće {nastalo preračunavanjem konvencijonalnog kursa u dinarski kurs) iznosi, koncem 1929, 53% ukupnog oplicaja, a dvostruko pokriva menični portfelj, Ukratko, emisija novčanica Narodne Banke za račun države s jedne strane, a računanje pokrića bančinog kontingenta novčanica prema nominalnoj vrednosti metalne podloše u bilansu s druge strane, razlogom su da je kontingent novčanica u svrhu kreditovanja privrede ostao ograničen, kao i kreditna funkcija Narodne Banke, Taj kontingent, odredjen u svrhu eskonta menica i lombarda hartija od vrednosti, iznosio je koncem godine:

1921: 597,000,000. Din 1922: | 1,520,000,000 · ,, 1923: 1.522,000,000 · ,, 1924: 1,494,000,000 · 1925; 1,370,000,000 · , 1926: 1,480,000.000 ,, 1927: 1.683,000.000_ 1928: 1,723,000.000 __,, 1929; 1,517,000,000 ,,

Kao što se vidi, kreditni volumen Narodne Banke ostao je gotovo jedmale kroz osam godina, iako su u to vreme marodma privreda, a s njome paralelno ur novčani i kreditni promet, oseimo napredovali,

Podela na pokrajine,

Uzev medjutim gornje cifre kao celinu, želim da vidim reparticiju kredita Narodne Banke na pojedine pokrajine, prema sedištu dotičnih filijala Narodne Banke, Kako se ta reparticija bazira na sistemu kontingen-

tiranja kredita, izneću za daljnih pet godina sume odobrenih redovnih kredita u postocima:

1925; 1926: 1927: 1928: 1929: Srbija 48,0 % 43,0 % 47,0 % 46.0 %· 45,0 % Hrvatska i Slavonija 26,0 % 27.0 % 23.0%. . 23,0% 25,5 % Slovenija 9,5 % 11.0 % 11.5 % 11,5 % 12,0 % Vojvodina 6,0 % 6.5 % 6,5 % 6, % 7,5 % Bosna.i Hercegovina 7,5 % 9,0 % 8.0 % 8,0 % 5,5 %

Dalmacija i Crna Gora 3.0 % 3.0 %. 4,0% 5,0 % 4,5 %

119