Nova Evropa

izvoznih carina i s pomoću izvoznih premijA, i io: carine su udarene za najgdlavniji izvozni proizvod, čekinjastu stoku (пајveći izvoz na bečko tržište), a premije zavedene za izvoz Žita, koje mogu dobiti izvoznici što pripadaju savezu izvoznika žitarica, Premije se daju za vrlo ograničene količine, tako da utiče u smislu da cena na domaćem tržištu ne predje cenu izvezene robe. Na taj način, ove nagrade ne povećavaju izvoz, već da naprotiv samo regulišu, dok izvozne carine služe ujedno i za standarizovanje izvezene robe, Od kolike je važnosti ovo pitanje za proizvodnju, najbolji je dokaz to što Poljska izvozi godišnje artikala poljske privrede biljnoš porekla za 350 milijona zlotija, životinjskos porekla za 600 milijona, poljoprivredne industrije za 250,000.000, i drva prosečno za 400 milijona zlotija, — ukupno za preko 1X% milijarde poljskih produkata, što čini 50—60% celokupnog njena izvoza,

Nastojanja za racijonalizovanjem izvoza u Poljskoj nailaze na teškoće usled nekoordinovane konkurencije drugih državš. Ovo se najasnije videlo kod raži, budući da je žestoka borba lanske godine o prvenstvo na skandinavskim tržištima besumnje povukla za sobom znatno padanje cen4, Da bismo ovake pojave u buduće sprečili, Poljska je pristala na zaključenje takozvanog Ražnog Ugovora, kojim stvarno napušta nameru da zavlada severnim tržištima, iako bi mogla s izgledom na uspeh pokušati da je izvede, jer su njeni produkcijoni troškovi manji nedo nemački, Hteli smo time da damo izraza uverenju, da je izvestan poredak pri izvozu ı izvoženju važniji od dobiti u jednoj ili drugoj prilici, koju bi moglo da donese bespoštedna utakmica.

Općenitost poljoprivredne krize u ovome času, — uverenje da medjusobna konkurencija izvoznih država situaciju samo još pogoršava, — nedovoljno razumevanje agrarnih prilika i interesa u mnošim uvoznim državama, — sve je to ponukalo poljsku Vladu da, u leto prošle godine, povede akciju za sporazumevanje medju glavnim poljoprivrednim državama Srednje i Istočne Evrope, Ovom inicijativom došlo je avgusta meseca do medjunarodne konferencije u Varšavi, koja je već od samog početka imala dvostruki cilj i dvojaki delokrug: s jedne strane trebalo je da olakša saradnju medju agrarnim zemljama i da ukloni po mogućnosti konkurenciju medju njima; na drugoj strani, imala je da pripremi zajednički front poljoprivrednih država za odbranu zajedničkih interesa. Zaključci ove Konferencije najbolje su pokazali, koliko su učesnici bili svesni, da specifični interesi agrarnih zemalja traže zajedničko istupanje i medjusobnu saradnju, te da bi rad u suprotnom pravcu modao lako dovesti do svetske privredne katastrofe, Konferencija je utvrdila, da je popuštanje kupovne snage poljoprivrednog pučanstva u agrarnim zemljama Srednje i Istočne Evrope glavnim uzrokom

176