Nova Evropa

Ponajprije je donio člančić urednika Borivoja Jevtića (»Pedesetgodišnjica smrti F, M, Dostojevskođa«), u kome se Dostojevski prikazuje kao »borbenik neoslavizma«, izvodeći na kraju, da je »kroz tipove, pejsaže, i sivu, zamornu almosferu svojih deli, našao ključ za odgonetku ruske sfinge«; zatim je objavio članke Jovana Kršića (»Dostojevski«), B, Jevtića {»Crni sem Dostojevskoga«), Madatove-Poljanec {»Samoubijstvo kod Dostojevskoča«), D, Jevdjevića |»Osvald Špengler o Dostojevskom«), te bilješku »Dostojevski pod mikroskopom jugoslovenskih pisaca«, u kojem B. J{(evtić) daje kritički pregled napisa o Dostojevskom u beogradskim časopisima prilikom pedesete obljetnice njegove smrti, U Sarajevu se čak i jedan sportski list (»Sna 8 a«, br, 3, za 1931) sjetio ovog datuma i dolično ga zabilježio,

Ostaje još da navedemo i pojedine zagrebačke časopise koji su uzeli učešća u pomenu ove godišnjice Dostojevskoga, Na dam 19, februara izašle su »Književne Novine«, sa krupnim naslovom preko uvodne strane: »F, M. Dostojevski« i podnaslovima: »Dostojevski o balkanskim Slovenima. — Evropsko shvaćanje Dostojevskoga i njegovih djela, — Upton Sinclair o Dostojevskom«, — i pod njima tri odlomka: jedan iz »Piščeva dnevnika«, jedan iz knjige Osvalda Špenglera »Propast Zapada«, i jedan iz članka »Mrtvačnica« Uptona Sinklera; osim toga, ima u istom broju prevod priče »Božićno drvce i svadba«, То je . sve, — Isti onaj odlomak, nepovoljan i nepravedan i netačan, iz Sinklera, još malo proširen negativnim momenfima, u prevodu M. Kl(ousa) N{(ikolajeva), donijela je »Socijalna Misao« od 1. marta, kao jedini svoj prilog na uspomenu velikog ruskog socijalista i antisocijalista, — Izmedju mjih, 21, febraara, u »S avremenik u«, izišao je na uvodnom mjestu članak Nikolaja Fedorova »Teatar Dostojevskogča«, koji se bavi pokušajima samoga Dostojevskog u pisanju pozorišnih komada, i dramatizacijama njegovih priča i roman4, o kojima je sud piščev uglavnom negativan, — Bilježimo još u »>Hrvatskoj Straži« (Бе, 35) članak »Dostojevski kao „Igrač u zbilji«, koju temu obradjuje i dopisnik (»Ceps«) u »Slobodnoj Tribuni« (br. 909): »Dostojevski i demon kockanja«, Jedan raniji broj (908) »Slobodne Tribune« donosi prigodan člančić o »Djetinjstvu F, M. Dostojevskog«, Ako ovome dodamo još i članak Ivana Nevistića »Dostojevski«, u »Merkurovu Vjesniku« (br, 3, str. 51—53), onda smo uglavnom pobrali cjelokupnu mršavu žetvu sa polja zagrebačkih časopisa o pedesetiljetnici od smrti Dostojevskog. Ona se završuje, zasad bar, ovom sveskom »Nove Evropex«, čiji nabujali obim daje slutiti, da je interesovanje za djelo i ličnost velikoga ruskog pisca, mislioca, i čovjeka u Jugoslaviji, pri svim neravnostima i nepotpunostima u odavanju pijeteta ovom prilikom, budnije nego ikad.

Dr, Josip Badalić.

328