Nova Evropa

као и потрага за новим олакшањима, на дневноме реду. У ту сврху апелира се једнако на јавне благајне, односно тражи се редукција порезних пристојаба. Наглашује се, да су жељезнице у неким државама Уније највише израбљени порезници и главна потпора јавних благајна, те да су свеукупне жељезничке јавне даће порасле (тамо од године 1890) за 1200 од сто, мада се инвестиција на жељезнички посјед повећала (од исте године) само за 300 од сто. Но изгледа да ће и ови аргументи остати без резултата, јер долазе баш у најгоре вријеме, т. ј. кад све јавне благајне, почевши од Савезне Владе (са дефицитом од једне милијарде долард) па до појединих опћина, било стењу под притиском терета било једва и саме могу да смогну средства за покриће текућих потреба. јаб, Алекса Божић (Њујорк).

Naši iseljenici, ı kriza,

izvjesni krajevi Jugoslavije, takozvani pasivni krajevi, upućeni su na iseljavanje, Zapravo, to i nije iseljavanje u pravom smislu riječi, već privremeni polazak u evropske zemlje i prekomorske krajeve, u potrazi sredstava za izdržavanje kojih kod kuće nema, Silom prilikš, ovaj privremeni polazak u svijet preЕуотло ве u pravo iseljavanje: Jedan dio, možda veći, postaje od privremenih polaznik4 na zaradu u tudje zemlje permanentnim iseljenicima,

Ima ih koji tvrde da je iseljavanje štetno za zemlju, Možda i Jest, ali to ne znamo pozitivno, zato Što nam nedostaju svi podaci na temelju kojih bismo mogli fa tvrdnju dokazati ili oboriti, Medjutim, ta tvrdnja, i kad bi se mogla dokazati, bila bi od male praktične vrijednosti, Narod mora da živi, Kad ne može, ili kad ne zna načina kako da preživi kod kuće, on je prinudjen da potraži sredstva za izdržavamje negdje drugdje, pa se seli u druge zemlje,

Pored potrebe da dodje do sredstava za izdržavanje, goni naš narod u svijet i jedan drugi faktor, za njega od kapitalne važnosti, To je dug, Kroz više decenija prije Svjetskoga Rata, naš prezaduženi seljački narod nije imao drugog načina da se oslobodi duga do s pomoću zarade na strani, Za vrijeme samoga Rata naš se seljak bijaše oslobodio duga. Ali fa je sloboda bila kratkog trajanja, Od godine 1922, jugoslovenski seljak u pasivnim krajevima sve više pada u sve veću zaduženost, Kamati su lihvarski, Dugovi sa kamatima često su veći od vrijednosti čitavog seljakova imanja, Koliko je naš seljak u pasivnim

267