Nova Evropa
Moglo bi joj se eventualno prigčovoriti, da je štošta poljepšala a štošta i prešutjela {klasični svjedok tome mogao bi biti G. Albert Thomas!); ali to odgovara donekle paradnome značaju svake reprezentacije, Riječ »iskrenost« susreće se u ekspozejima gotovo svih ministara vanjskih posala, ali je u samim medjunarodnim odnosima stvarno rijetko ima, Nije teško onda zaraziti one kojima pri studiju medjunarodnogš prava i medjunarodnih odmosa me može oslati neprimjećenom ova razlika izmedju riječi ı fakta,
Kao one koji će nas uvesti u strani svijet, izabraše redalktori ovog godišnjaka gospodu Dramonda (Sir Eric Drummond) i Tomu (Albert Thomas): svaki od njih mapisao je ono što odgovara njegovu službenom položaju; prvi, o desetgodišnjemu radu Društva Naroda, druši — o jednako dugome radu Medjunarodnog Ureda Rada, Stav obojice Je defenzivam, — osjećaju teret prigovora kojima se dnevice obasipa obje medjunarodne institucije. Jest, ratova većih dimenzija nije bilo kroz ovo dvanaest posljednjih godina; ali, ako i nije bilo ratova, ratovi su spremani i spremaju se, Oružje ne radi, ali se oružje gradi i za oružje se radi. U mirovanju oružja bjesni rat carina i trgovinskih ugovora, ostavljajući za sobom pustoš na ekonomskom i socijalnom polju. Ipak, i Generalni Tajnik Društva Narodš4 i Ravnatelj Medjunarodnog Ureda Rada iznose wu svojoj odbrani takve činjenice i argumente koji svjedoče o koristi institucija povjerenih njihovu vodjstvu,
Osim spomenutih, dadoše svoje prinose 1 prvome uvodnome — dijelu još: M. Spalajković, A. D. Bodi, Bogumil Vošnjak, Ž, Topalović, St, Ćirković,
Drugi dio: knjige pridržan je ja vn om e medjunarodnom: pravu. Rasprave su mapisali: Dr. J. Anmdraši, Gj. Popović, L. Marković, V. Životić, V. Barac, Ivan Subotić, i LL. Pržić,
Privatno medjunarodno pravo sačinjava treći dio knjige, Autori u ovome dijelu jesu: Ž, Perić, M, Konstamtinović, S. Lapajne, J. Šuman.
Posebno poglavlje ostalo je kaznemn om medjunarodnom pravu, Tu nalazimo rasprave T, Živanovića, i M, Dolenca.
Veliku marljivost i savjesnost odaje dio o jurisprudenciji i bibliografiji, Popis ugovora što ih je sklopila Jugoslavija, koji je sastavio S, Ćirković, dobro će doći svakome ko se zanima za taj predmet,
Zašto se sasvim prešlo preko radnoga prava? Zato, možda, što se možemo pohvaliti sa Zakonom o Zaštiti Radnik3, ali ne i sa njegovim primjenjivanjem? Ili zato, što se o radničkom političkom pokretu, promatranome kao Iaktoru koji utječe na razvoj radnoga prava, u posljednje vrijeme može malo šta da kaže? ..,.
298