Nova Evropa

U вофпата 1871—1914, и“ Francuskoj se je učvrstila Republika, rodjena u vojničkim porazima. Još dva puta morala je da svladava reakcijoname pokušaje koji su izbili, prvi put, u akciji generala Bulanžea, i, drugi put, u Drajfusovoj Aferi, U Njemačkoj je Bizmark pao, poslije gotovo neprekidne vlasti, u borbi s Parlamentom, žrtvovan od mladogša Cara, koji je tada gledao da predobije ljubav naroda i marodnog predstavništva, Bizmark je pao, nemajući nikakve stranke za sobom koja bi ga poduprla, velik u diplomaciji i u ratu ali ne i u razumijevanju ljudske duše i njenih zahtjeva u odnosnim vremenima. Bučni ulazak Vilhelma II u političku arenu, i pompa kojom je okružio svoju carsku vlast, izazivali su utisak karnevalskogša prizora, Rusija, za razliku od drugih liberalnih evropskih zemalja, bila je Još uvijek autokratska, pošto je Aleksandar II morao da prekine svoje reforme zbog Poljskog Ustanka i zboč političke nezrelosti ruskoga naroda, Ova nezrelost odražavala se osobito u mentalitetu ruskih revolucijonarA, nakrcanih nmajekstremnijim doktrmama Zapada, koji su se sve više zanosili mišlju da preskoče liberalno-gradjansku eru i da u Rusiji ostvare puni komunizam ili raj amarhizma. Ali taj skok nije značio drugo do prezir za moralne i političke reforme, kao i negaciju i utapanje moralnog 1 političkog problema u ekonomskom misticizmu, Poslije nesrećnog Rata s Japanom, dogadjaji su ipak prisilili Nikolu II da osnuje {1905} prvi narodni parlamenat, Jednako je i Mladolurski Pokret izvojevao [1908] otvorenje prvogš turskog parlamemta, u Коjemu je bilo 250 poslanika, medju kojima oko 40 Hrišćana 1 nekoliko Židova,

U ovom razdoblju, socijalistička ideja dobija sve više pristaš4, Socijalizam, ako se apstrahira od njegovih utopija spasenja čovječanstva s pomoću ekonomske, dakle materijalne i materijalističke, obnove, i ako se on sagleda u njegovoj faktičkoj realnosti, pokret je koji hoće da podigne one društvene slojeve koji su zanemareni u javnom životu, ı zato Je om ukoliko Je pokret podizanja — socijalan a ne profivsocijalan, istoričan a ne prolivistoričan, Kako je neminovma posljedica ovođa stremljenja umnožavanje broja gradjana koji se brinu za javne poslove i osvježavanje i bogaćenje kadra političara, koji unose medju ljude na upravi nove strasti i nove sposobnosti, socijalizam ima visoko političko značenje, Ne smeta što je Lasal ({Lassalle) vjerovao u osvajanje vlasti od strane radništva, ne smefa što Je Marks iznio u »Kapitalu« svoju teoriju supervrijednosti i Jedno surovo tumačenje ljudske istorije; u realnosti, Lasal je dao pravac radničkom pokretu u Njemačkoj, i osnovao Opće Udruženje Njemačkih Radnika, a Marks je, posredstvom Internacijonalnos Radničkog Udruženja {osnovana 1864 u Londonu), dao podstreka da se osnuje u Njemačkoj ı drugo radničko

457