Nova Evropa

Još veći uspeh imao Je u borbi s internacijonalnim kartelom električnih žarulja. Pošto je podrobno ispitao cene žaruljama ma svetskim tržištima, i ustanovio medju njima veliku razliku, došao je do zaključka da bi se u Švedskoj dala uštedeti gotovo trećima cene za svaku žarulju, ili godišnje na milijon-i-po. dolara, pa je — usprkos pretnjama trusta — pristupio ostvarenju svoga plana, odnosno бгадпј поме tvornice, u društvu sa zadrugarskim organizacijama Danske, Norveške, i Finske, Tako je 28, maja 1931 obrazovana takozvana »Severnoevropska Luma Žadruga«, da preuzme ovu tvornicu. To je prva prava medjunarodna zadruga, čiji su članovi potrošačka društva iz sve četiri zemlje, od kojih svaka ima svoj udeo u preduzeću i svoj glas u veću upravitelja, Pad cen4 žaruljama u Švedskoj bio је, usled ovoga, katastrofalan: još dok se tvornica gradila, trust je spustio bio cene za četvrtinu i više, a kad se zadružna žarulja pojavila na tržištu, cena trusta pala je bila Sotovo već na polovinu, 26. jula 1932, »Luma« je izbacila svoju pet-milijonitu žarulju, i svaki potrošač ovih pet milijona žarulja primio je svoju dividendu od onoda što je preostalo preko troškova proizvodnje, Ovaj uspeh Lume pobudio je na razmišljanje engleske zadrugčare, pa je već to bilo dovoljno da cena engleskim žaruljama padne za petinu.

Švedski zadrugarski prvaci misle uopšte da bi se ma ovaj način, u budućnosti, internacijonalno tržište dalo proširiti u nedogled, pa su ponosni da su oni prvi pokazali svetu, na praktičnom primeru, kako se može razvili medjunarodno zadrugarstvo ı medjunarodna saradnja.

IV

Za sve vreme privredne krize, Zadružni Savez u Švedskoj nije prestao da raste i da se razvija. Kroz zadnje tri godine, na svakom polju i u svakom pravcu, dobitak je sve veći; jedino što se broj zadruč4a smanjuje, čemu uzrok treba tražiti u politici da se male zadruđe udružuju i stvaraju veće i jače. Broj radnja lokalnih zadrug4 bio je u бодин 1926 — 2.411, и godini 1931 — 3,510, a u godini 1932 — 3.716; dok je Sodišnji promet iznosio, srazmerno tomu, 71,046.800 dolar4 u 1926, a 94,006.,360 dolar4 u 1932. Upravitelji zadruga su Još 1930 osetili da se približuje svetska kriza, pa su svoja lokalna gospodarstva vodili veoma oprezno i štedljivo, tako da je finansijsko stanje Saveza u godini 1932 bilo jače nego ikada pre toga, Dugovi su reducirani, na zajedničkom računu, od 38 procenata na ispod 6.

S naročitim uspehom je zadrugarstvo, posle Rata, pristupilo zidanju kuća za stanove, usled čeSša je stanarina znatno oborena, Zadruša za gradnju stanova (»H,. S, B.«) podigla je naročito u Štokholmu i Gotenburgu moderne i lepe kuće i sta-

504