Nova Evropa

Boka Kotorska i borba za ujedinjenje.

Odvajkada je Boka Kotorska čeznula za ujedinjenjem naбеба naroda, i to je u svakoj priigodi isticala, Kad je pukao kroz Boku бјаз, бофтпе 1797, да је раја Mietačka Republika, Bokelji se sporazumješe da sve poduzmu kako bi došli opet u zajednicu sa svojom braćom preko Velebita, Tom prigodom i naši domaći pjesnici ispjevaše nekoliko prigodnih pjesama, i svaki je s ushitom opjevao povratak stare zajednice. A. značajno je, što jedan ondašnji bokeljski pjesnik generalu Matiji Rukavini daje naslov »bana«:

»Jur doleće Soko sivi,

»Ban Matijaš po imenu, »Srećno došo, i da živi »Rukavina po Кођепи,«

Godine 1848 na 13. juna, u Prčanju, u dvorištu franjevačkog samostana Sv. Nikole, predstavnici općina i mjesta Boke održali su skupštinu na kojoj se.jednodušno izjaviše za ujedinjenje, Sva Boka je općim ushitom pozdravila slijedeće godine (1849) dolazak bana Jelačića u Kotor, Sjajan je upravo bio doček kojim je Boka dočekala i počastila velikog jumaka i пагодпоб ђапа. Ali uza sve želje domorodaca i najbolju volju samog Jelačića, nječovo banstvo nad Bokom i Dalmacijom ostalo Je kod samog naslova.

Proglašenje Ustava, poznatom diplomom od 20. oktobra 1860, našlo je živa odjeka u Boki Kotorskoj. U Zagrebu su održane banmske konferencije, pod predsjedanjem ondašnjega bana Šokčevića; na VI sjednici zaključeno je, da se izda ргобјаз па Dalma:timce, koji je i izdat dne 19. decembra 1860. Na ovaj proблаг nije se nijedan kraj Dalmacije tako oduševljeno i jedmodušno odazvao kao naša Boka, koja je slijedeće godine pristala uz narodmu stranku, pokrenutu u Dalmaciji, na barjaku koje je ponosito blistao njezin program: »Ujedinjenje našeg naroda«.

Uslijed tog proglasa bamske konferemcije prosvjedovale su: Općina Zadarska i Općina Splitska, jer su obadvije onda bile u »autonomaškim« rukama, Birokracija u Dalmaciji bila je autonomaška, a i ondašnji ljudi na vladi simpatizovali su s autonomašima, pa je u omndašnjim prilikama i većina inteligencije u Dalmaciji, školovana i odgojena u tudjini, bila autonomaška. S obzirom ma te okolnosti, tražila je Općina Zadarska da bi se sakupio Dalmatinski Sabor, ida on reče svoju glede sjedinjenja, i ta da bude obvezatna za Dalmaciju, Naravno, Sabor Dalmatimski bio bi se većinom autonomaških glasova izjavio protiv sjedinjenja. Općina Zadamska je tada (sa svojim dopisom od 23. decembra 1860, broj 3801) pozivala bokeljske općine, da bi

116