Nova Evropa

krasna predstavka u tu svrhu sastavljena, Deputacija Hrvatskog Sabora ode u Beč, gdje je uručila Franji Josipu predstavku, Po nalogu Cara, deputacija Hrvatskoga Sabora dogovarala se je sa predstavnicima dalmatinske saborske većine i manjine, pribjegle u Beč, Ovim sastancima, držanim prve polovice maja 1861 u Beču, predsjedao je podmaršal barun Mirtens. Stefan Ljubiša je govorio ushićeno, s velikim oduševljenjem za sjedinjenje, pa je izmedju ostaloša rekao: »Sjedinjenje zahtijeva geografično položenje Dalmacije, motivi ekonomični, i interesi umni i materijami«; a polemizirajući sa »Neue Freie Presse«, Ljubiša је izjavio, da »težnje za sjedmjenje u Dalmaciji imadu motiv i nagon slobodnog razvitka narodnosti i odalečenje opasnog italijanizma, koji prijeti da okupi venecijansko masljedje, bez obzira na legitimitet i na medjunarodno pravo«, Autonomaši su se žestoko opirali sjedinjenju, pa zato ovi sastanci u Beču ne postigoše željeni uspjeh, Dne 15, maja javljeno je Hrvatskom Saboru, da je Franjo Josip pridržao rješenje pitanja sjedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom,

Treba ovdje spomenuti, da je u sjednici od 18, maja iste godine u Hrvatskom Saboru u Zagrebu bilo opredijeljeno mjesto članovima Dalmatinskog Sabora: Dubrovčaninu Dru. Mihu Klaiću i našemu Bokelju kap, Luki Tripkoviću, Kad su ova dvojica ušli u zagrebački Sabor, bili su lijepo dočekani i pozdravljeni sa gromovitim: »Živjeli!«

Stefam Ljubiša je i kao zastupnik na Carevinskom Vijeću u Beču u svakoj prigodi isticao želju našega naroda za sjedinjenjem, Tako je u sjednici zastupničke kuće, dne 11. septembra 1861, kad se je radilo o općinskom zakonu, Ljubiša predložio: »Visoka Kuća neka zaključi: u Dalmaciji valjati će općinski zakon tek onda kada se državopravni odnošaj ove Kraljevine napram Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji konačno uredi, polag previšnjega pridržaja, koji se nalazi u patentu od 26, februara 1861, S 3,« Da obrazloži svoj predlog govorio je u našem jeziku, i to u prilog sjedimjenja, Pobijajući nazore istaknute od autonomaša

ra, Lapene, malo dana prije u istom Carevinskom Vijeću, izmedju ostaloša rekao je ovo: »Gospodin je Lapena sve moguće načme pobrojio kojim se je sjedinjenje odalečilo, te veli da Dalmatinci nikako sjedinjenja neće, Ja sam pak naprotiv osvjedočen, da većina dalmatinskoga puka sjedinjenje željno čeka, pa da me tko upita, kako je većina Sabora Dalmatinskoga sjedinjenje zabacila, tom bih odgovorio, da ta većina nipošto ne zastupa većinu maroda,«

Isti Ljubiša, godine 1867 na 4, juma, kad se je u Carevinskom Vijeću raspravljalo o adresi, razlažući kako samac {pošto su ostali zastupnici iz Dalmacije u Beču bili onda autonomaši) zastupa veliku većinu naroda Dalmacije, i kao takav da ne može

119