Nova Evropa

umjetničke slike (od kojih je naročito lijepa ona koja je bila nekad na glavnom oltaru, a sad se čuva u riznici).

Profanu umjetnost sadrže :dobrotski dvorovi, ı ona u Кшfurnoj prošlosti Dobrote sačinjava posebno poglavlje, Iscrpan sintetički prikaz o njoj nije moguće dati, najprije s tog razlošća što ona u sebi sadrži najveću raznolikost slogova i svestramost provenijencije, a onda i zato što je kroz čitavo vrijeme ekonomiskog opadamja, a naročito za vrijeme Svjetskog Rata, mmogo takvih predmeta iz mjesta izneseno, pa bi prikaz ma temelju опоба Чо је damas u mjestu — pa iako toša ima još dosta: ipak bio manjkav, Jedna šetnja odajama palače Tripković, gdje se uglavnom čuva tip dobrotskih salona Osamnaestog Vijeka, mogla bi da dočara kultumu djelatnost dobrotskih pomoraca na njenu profanom području,

Vrijeme kulturnog cvata Dobrote je ujedno i vrijeme njene najveće junačke slave, Godine 1756 bila se je čuvena Pirejska Bitka, koja je u svoje vrijeme imala dalekog odjeka. Ali je ona tek jedna — iako poveća — karika na lancu junačkih podviga kojima dobrotski anali onog vremena upravo vrve, Šta je značio junački glas Dobrote, i kod onih koji nisu bili ni Dobroćani та Bokelji, pokazuje najbolje okolnost, da je Kačić — u svom »Razgovoru ugodnom«, toj epopeji slovmskog junaštva, — našao mjesta za себтл ФођгојзКка јипабка роду ба, 1 да је 1 ргуо 1 drugo izdanje svoje pjesmarice posvetio Dobroćanima. U tako blještavu okviru slave i umjetničkog blaga, dovezenog od svukuda, razvijao se jak kulturni život, koji je pokazivao mapore da bude samostalan i da prošovori svojom riječju i svojim OSjJejćanjem; a to je u čitavoj stvari ponajvažnije, jer зе 12 гоба daje lijepo iščitati, da ti naši stari pomorci nisu bili samo neki ratnici i prevozači onoga što je tudji duh stvorio, pa to što je Dobrota dala u književnosti i likovnoj umjetnosti sačinjava lijepu {uostalom dosta nepoznatu) stranicu kulturne povijesti našeg pomorstva, koja i u današnjem mastojanju za pomorskom alirmacijom ima svoje značenje,

U Dobroti, u vrijeme njena cvata, žive umjetnici: Petar Kosović, i Marko Radoničić. Od Petra Kosovića, koliko se dosad zna, ima dvije slike, od kojih danas ni jedna nije više u Dobroti; a od Marka Radoničića sačuvalo se Je četrnaest slika Križnog Puta, u crkvi Sv. Mateja. Rad na književnom polju bio je mnogo obilatiji, a razvijao se u dvama pravcima: prvi je obilježen istorijsko-naučnim karakterom i sadrži istorijska i religijosno-crkvena djela u pjesmi i prozi a drugi je mahom poezija svjetovnog sadržaja, lirska i erotska, Glavni su zastupnici prvoš pravca: Ivan Nenadić, Marko Ivanović,i Josip Matović, Ivan Nenadić (1715—1784) rodjen je u Perastu, ali je svoju Kkmjiževnu djelatnost razvio najviše kao dugogodišnji župnik Sv. Eustahija, pa je i sadržaj njegova

140