Nova Evropa

daljnji težak udarac za državnu blagajnu, koja od kinematodrafskih ulaznica dobija jednu trećinu, i to unapred, još prije nego što su ulaznice i prodate posjetiocima, Najgore su prošli namještenici filmskih poduzeća: mnogi su bez milosti otpušteni, bez izgleda da će drugdje naći posla, A zašto sve fo? _ _ Samo zato da bi prohodalo dijete koje je još trebalo dojiti — domaći film, A ipak, — ono nije prohodalo!

Ako proizvodioce domaćih filmova upitate: zašto njihovi filmovi nisu bolji, zašto nisu izradjeni solidnije i sa više duha i ukusa, dobićete uvijek isti odgovor: »Kinovlasnici plaćaju suviše malo, — nema kapitala! „,.« A kinovlasnici opravdavaju svoj postupak ovako: »Ne može se plaćati više za ono što ne valja! „..« L mora se priznati da oni, dok stvari stoje onako kako stoje danas, imaju pravo, Jer, kino nije dobrotvorno već trčovačko preduzeće, to je bar jasno. Pritom, naši su domaći proizvadjači bili veoma aktivni za posljednjih бофпа, te je snimljen velik broj kratkih filmova, što dokazuje da kapitala nije nedostajalo za manje pothvate; samo što je taj kapital podrešno upotirebljen, Na isti materijal, i sa istim troškovima, mogli su da budu snimljeni dobri filmovi, kad kod nas svaki trgovac ne bi htio da bude ujedno filmski režiser, Prema tome, i na ovom području, više nego kriza kapitala, postoji kod nas kriza ljudi, Zato je i dobro što se u proizvodnju domaćih filmova zasada ne ulažu veće svote, jer bi i taj novac bio izgubljen, Kod nas u prvom redu treba izvršiti izbor ljudi koji će prirediti i prikazati film, a ulogu trgovaca treba svesti na njihovu prirodnu funkciju: da ulažu novac i da nastoje izvući korist od gotovih filmova, To, medjutim, nije mogućno provesti prije nego što budu objašnjeni izvjesni osnovni pojmovi, prije пебо 510 se pročisti malo naša malogradjanska i provincijska filmska atmoslera, Predstavnici Himskih preduzeća ı kinovlasnici, štampa i službena lica, svi su na krivom putu; svaki, namjerno ili nenamjerno, doprinosi udaljavanju od pravog puta, te od toga trpi naša javnost, koja — nesvjesna i zavedena, iskvarena ukusa i nastranih prohtjeva, — nije u stanju da sama kontroliše dejstvo опоба što bi moglo da se nazove »madgijom filma«,

Zabluda počinje već kod osnovnih pojmova: da li je film umjetnost, i da li ima veze, i kakve, sa kulturom? — U jednoj zagrebačkoj reviji (>»15 dana«), u broju posvećenom filmu, objavljena je slijedeća izjava Predsjednika Saveza Film-

skih Preduzeća (G, Kadmona):;

»Koliko je prije trebao čovjek proputovati krajeva da barem nešto

vidi? A s pomoću filma danas vidi ,,. no, može se mirne duše reći, sve! Kroz to se u mnogome podigla kulturna razina čovječanstva! ,,. Film donosi sve snage svih umjetnik4 iz cijelog

279