Nova Evropa

kulture i vodje čovječanstva nisu vodili računa o njihovu postojanju, te stoga ni nacije nisu mogle doći do svijesti o sebi, o svojim potrebama i pravima. Bilo je potrebno sto godina 50tovo neprekidnoga nesrećnoga ratovanja s Englezima, sto Sodina endleskoga Бехођатпоба gazdovanja u Francuskoj, svaikojakih nasilja i ponižavanja, da bi se u francuskome пагоди spontano probudio i našao svoj izražaj nacijonalni osjećaj, Nisu to učinili sholastički mudraci, niti čuveni pariski pravnici, neso jedna prosta djevojka sa sela, Žana Darkova (i412—1431), davši jasnu i tačnu definiciju političkih prava svakoga naroda: da bude nezavisam u svojoj zemlji od vlasti tudjinca, ı da ima u svojoj sredini svoga ујазНбоба poglavara, Docnije, politička prava narod4 istakla je velika Francuska Revolucija, a i njen nasljednik Napoleon III rado ih je isticao u svojoj spoljnoj politici protiv ideja i zahtjeva legitimista. Iste ideje ponavljali su Macini (1859) i drugi talijanski revolucijonari, u svojoj borbi za oslobodjenje i ujedinjenje talijanskoša naroda,

Svijest o kulturmim pravima nacije probudila se mnošo docnije od svijesti o političkim pravima, Njenom kolevikom bile su istočne oblasti njemačkoga naroda, Sdje su Njemci živjeli zajedno sa Slovenima i Litavcima, Tu se rodila ideja, da svaki narod ima svoje osobine, zbog kojih mora da ima i posebnu kulturu, čime daje i svoj prilog — veći ili manji — u općeljudsku kulturu, Tvorac ove koncepcije bio je Herder, protestantski teolog, pa nije čudo da se ma njoj jasno osjeća uticaj SY. Avdustina, Herder svakako nije bio muski nacijonalist; on Je naročito cijenio kod svakoga naroda baš ono što ima u sebi originalnoga, озеђијпоба, njegov unutrašnji imtimni Život, bitne osobine njegova duha i stvaranja, Po riječima Hajneovim, čovječastvo je bilo za njega kao meka vrsta harfe u rukama Gospoda Boga, a ma toj je harfi svaki narod zasebnom žicom; svaka žica daje svoj naročit zvuk, različit od ostalih, ali tako da njihovo zajedničko zvučanje stvara jedimstvenu divnu božansku harmoniju. Kao ilustraciju važnosti i ravnopravnosti бетија зућ пагода, Herder je izdao zbornik: »Stimmen der Volker in Liedern« (1778—0), posvijećen narodnome pjesništvu, 8dje je — uz njemačku pjesmu — mašla mjesto i pjesma drugih maroda {medju kojima naša čuvena pjesma o Hasa naginici, u lijepom prevodu velikoga Getea). Ovo plemenito shvatanje nacijonalizma naslijedili su od Herdera stariji njemačiki romamtičarıi, te talijanski revolucijonari iz sredine XIX vijeka, i ruski slavemofili Macini mu је {u Bernskome Programm, 1834) dao Ктафки 1 јазпи formulu: »Svaki narod ima posebnu misiju, koja doprinosi ispunjenju opće misije ČOVJečanstva. Tu misiju vrši njegov macijonalni karalter, i stoša je narodnost sveta«, Ali je, nažalost, na njemačkome tlu ova

320