Nova Evropa

reorganizaciju u smislu prikupljanja jačih vlastitih sredstava, odnosno poslovanja na bazi privatne kreditne institucije.

Veoma pregledno i jasno prikazao je Dr. Gaćeša rad i poslovanje Poštanske Štedionice. Drugi bi možda bio napunio knjigu statutima i proglasima, te formularima ı t, d,, da bi se stvar jedva uočila, dok ovdje imamo kmjigu napisanu nesamo za interesente nego i za šire krugove koji se raspituju za naše ekonomske prilike. Radi toga je i nagradjena od Srpske Kraljevske Akademije kao najbolji spis iz oblasti ekonomskih nauka. Naročita je odlika ove radnje, da ona u svim važnijim pitanjima rada i organizacije Poštanske Štedionice ukazuje, i to kratko i zbijeno, kako je kod poštanskih štedionica inozemstva; ko pročita ovu knjigu, dobiće jasan pojam. nesamo o Poštanskoj Štedionici Kraljevine Jugoslavije nego i o svim sličnim institucijama cjelokupnog inozemstva. Komparativna radnja prvog reda, u koju je autor uložio nevjerovatno mnogo truda.

Nedostatak obe ove radnje jeste u tome, što su pisci vodeći funkcijonari ustanova o kojima pišu. To ima doduše prednost, da poznaju poslovanje nesamo iz teorije nego i iz prakse, te znaju što je pritome sporedno a što važno; ali su oni, baš radi toga, prilično ograničeni u svom izlaganju: teško Je kritizirati ustanove u kojima se ima vodeće mjesto! A kritika je uvijek potrebna. Tako ni u jednoj od ovih knjiga ne nalazimo podatke o tome, kako su teritorijamo podijeljeni kredit: Državne Hipotekarne Banke i Poštanske Štedionice, baš kao što to ne nalazimo ni u godišnjim izvještajima dotičnih zavoda, To je naravno krupan nedostatak, samo što krivica nije do autora nego do prilika u kojima oni rade. U svakom slučaju i knjiga Dra, Glomazića i ona Dra. Gaćeše zaslužuju da budu proučene,; novčane ustanove čiji je rad ovdje prikazan zauzimaju odlučno mjesto u našoj privredi, a sticajem prilika biće njihov uticaj na naše novčarstvo s vremenom Još 1 veći,

Dr. V, Franolić, autor djela »Protekcijonizam u prošlosti i sadašnjosti«, živi kao advokat u jednom malom provincijskom gradu, 8dje je pristup do literature, i do ljudi sa kojima se mogu izmijeniti misli, veoma težak, pa je utoliko više za pohvalu što nam je dao radnju od kojih 300 straтаса, па kojima pokušava prikazati ekonomski protekkcijonizam u prošlosti ı u sadašnjosti, On zauzima potpuno negativan stav protivu svakog ekonomskog protekcijonizma, zastupajući ideju slobodne izmjene dobara bez ikakova ograničenja. Pošto je iznio istoriju merkantilizma, pa prešao na industrijski protekcijonizam 19. vijeka, osvrće se na ekonomski imperijalizam kao neposrednu posljedicu protekcijonizma, te daje prikaz savreтепоб ekonomskog profekcijonizma, Naročito poglavlje posvećenoje uticaju protekcijonizma, pri čemu iznosi sve njegove

557