Nova Evropa

probleme naših privrednih odnosa sa inozemsivom, odnosno naših državnih dugova.

Teme koje su obradili oba ova aulora imaju +: пехбоди, da se situacija njihova često ı iz temelja mijenja. U trgovinskim relacijama, naročito danas u perijodu autarkističkih nastojanja, deviznih i sličnih poteškoća, zabran4 uvoza i kontingentiranja, stanje se može izmijeniti za relativno vrlo kratko vrijeme, Pogledajmo, naprimjer, naše odnose sa Njemačkom: sodinama smo povlačili više robe iz Njemačke nego što smo tamo mogli plasirati naših artikala; a danas naprotiv, više izvozimo nedo Što uvozimo, 1 to nas Je dovelo do poteškoća, jer platežni promet ne funkcijoniše baš najbolje, Pa ni sa državnim dugovima пе stoji mnogo bolje. Kmjagča koja bi još prije tri-četiri godine tretirala to pitanje, ma bila i te kako aktuelna ı iscrpna, danas bi bila potpuno nesavremena, jer cna bi govorila o njemačkim reparacijama i njihovu značenju za naše finansije, ili o ratnim dugovima, koja danas praktički više i ne postoje; dok će i knjige koje su danas napisane za dodinu-dvije, po svoj prilici, prestati da budu aktuelne. Tako, pitanje mostranih dugova, već s obzirom na transler, moraće biti podvrgnuto temeljnoj reviziji; a opća i radikalna konverzija i u pogledu visine nekih dušova, naročito u pošledu kamata i amortizacije, neizbježiva je.

Dr. Lamer dijeli naše ekonomske relacije s inozemstvom na tri dijela: izmjena dobara, izmjena ljudi {i turizam}, i izmjena kapitala. Sto se tiče naše spoljne trgovine s mozemstvom, Imamo i na našem jeziku {ponajviše od strane Zavoda za Spoljnu Trgovinu) dosta iscrpne radnje, dok se prikaz naše spoljne trgovine kad Dra. Lamera odlikuje — naročito što se tiče pojedinih glavnih uvoznih i izvoznih artikala, kao i što se tiče zemalja koje za našu spoljnu trgovinu dolaze u obzir sistematikom i prešlednošću; a obiluje ı statističkim materijalom, koji je opet tako upotrebljen da ne zamara. Isto se iako radnja Dra, Lamera odlikuje sistematskim i jasnim prešledom značenja emigracije i turizma za naše privredme i socijalne prilike. Ali je najvažniji u njedovu djelu pmkaz uticaja ı andažmama stranoš kapitala u našoj privredi, mada su tu izvjesne netačnosti, s obzirom na delikatnost predmeta ı nedostatke iole pouzdanog statističkog malerijala, neizbježne. Ovo je od пагоčite vrijednosti već i stofđa što dosada nigdje mije objavljen predćled angažmana stranoS kapitala u našoj privredi. Naravno da se i ovdje prilike tako brzo razvijaju, da bi i najtačniji ртебјед mogao za kratko vrijeme postati nesavremen,

Dr. Tomašević, u svojoj disertaciji, daje iscrpan ргечјед naših državnih dugova, u zemlji i na strani; predratnih, ratnih i poratnih dugova, od kojih su neki našoj javnosti bili malo ili nikako poznati {pogotovo oni čije obveznice nisu kotirale na

460