Nova Evropa

novčamih zavodš pojedinih zemalja šablonski, zemlju po zemlju, пебо se uvijek služi uporedjivanjem, te se kod svakog odlučnos pitanja u stvari огбаттасје јаупо-ртаутаћ поубатаћ zavod4, a naročito o njihovim poslovnim granama, dobija tačan dojam, onako kako je dotično pitanje riješeno u pojedinoj državi,

Kako smo već naprijed naglasili, ustanove javno-pravnoS kredita nalaze se u znatnom razvitku u čitavom svijetu, pa i kod nas, Naročito za ovo posljednjih nekoliko godina, U dosledno vrijeme moraćemo i mi pristupiti organizaciji naših javno-pravnih movčamih uistamova, bilo uopće bilo pojedince, kako bi se sve to povezalo u jedam izgradjeni sistem, loji bi zamijenio dosadašnji kaos, Svi oni koji se imteresuju za taj važan problem naći će u knjizi Dra. Murka kolosalan materijal i mnoštvo pobuda, koji će pomoći da dobijemo za naše prilike mnajbolie rješenje i u tom pogledu.

Dr. fuo Boelin.

Polemika. Još malo o katedri za „komparativnu književnost",

lako mi je dobro poznato kako ovake polemike zamaraju čitaoce, držim da je slučaj karakterističan za naše prilike, pa se osjećam mponukanim da još jednom uzmem riječ u ovom pitanju koje je, u vatri diskusije, izgubilo svoju prvoinu teorebsku mamjemu poprimivši značaj Jednos delikatnog etičkog problema,

U svojim člancima o »komparativnoj lkmnjiževnosti« {u julskoj svesci »Nove Evrope«, i u »Obzoru« od 20, novembra o. 8.) zastupam mišljenje, koje mi se čini jedino ispravnim za svakoga koji ima osjećaja za poeziju: da je ova, kao i sve druge vrste umjetnosti, osjećajno-individualne prirode, te da se Кпјževno-poetske vrijednosti ne modu prenositi ni poredjivati. Uzalud sam maveo i tvrdnje nekih »komparatista« koji, neopažajući protlivrječnost svoga stava, ponekad i sami dijele moje mišljenje o individualnoj prirodi injiževnosti (Baldansperže, Deanović), G. Hergešić ipak — u svojoj »izjavi« koju je dao na moj članak u »Obzoru« — insistira, da ja »u mnajmanju ruku« nijesam informiran u pogledu »komparativne \književnosti«, _ Nego, sada nije toliko važno ko је od mas dvojice teoretski u pravu, koliko je važno pitanje samog postupka G. Hergešića. Karalkterističan je već početak njegove izjave: »Kad čovjek pažljivo pročita odgovor G. Hallera, mora steći dojam, da je G. Haller tako čvrsto uvjerem o ispravnosti svoga maziranja, da nema smisla nastavljati ovu raspravu«. Ove riječi ne mogu

462