Nova Evropa

stika turske arhitekture, To je najviši most i najveće okno iz turskoga perijoda u našim krajevima. Most je zidan od tesanog kamena vapnenca.,. Prvi put spominje ovaj most turski geograf XVII vijeka Hadži Kalfa ili Ćatib Čelebija, koji kaže: »U Mostaru ima vrlo stari most na jedan svod, sazidan godine 974 po Hidžri {t, J, 1566 p, Hr.) .,,« Evlija Čelebija, koji je bio u Mostaru polovicom XVII vijeka, u svojoj »Sejahatnami« {putopisu) veli: »Mostar znači koprili-šeher (grad s mostom). Po pričanju latinskih historik4, bio je ovdje nekada lančan most; gvozdeni lanci su bili debeli kao stegno .., Grad (tvrdjavu) je sagradio sultan Sulejman na obadvije strane Neretve, koje su spojene mostom, poznatim u čitavu svemiru ... I ovaj most je po nalogu sultana Sulejmana sagradio Kodža Mimar Sinan, sin Abdul-Menan afin „,..«*) Moderni turski povjesnik Ahmet Refik, u monografiji o najslavnijem turskom arhitektu Mimaru Sinanu {1490—1588)**), iznosi službene dokumente turskoga arhiva o Mimar Sinanu, od kojih jedan {pod br, 3) glasi:

U to vrijeme imala se graditi jedna tvrdjava na zapadu Bosne. Da za gradnju te tvrdjave pošalje jednoga graditelja, izdan je Mimaru Sinanu od Porte ovaj nalog:

»Mimar-baši (nadgraditelju) naredba je ovo: Hercegovački beg Husejn, neka mu je slava trajna, poslao je pismo na moju srećnu Portu i izvijestio, da je za gradnju tvrdjave, koja je naredjena da se podigne u luci Makarska, potreban graditelj. A kako је и graditeljstvu sposoban Hajrudin, koji je prije nekođa vremena sagradio mostarski most, predložio je, da se on postavi na gradnju spomenute tvrdjave i pošalje, Stoga naredjujem, kad stigne ova naredba, postavi spomenutog Hajijrudina za graditelja spomenute gradnje i hitno 8a otpremi, Kad stigne, nek započne s gradnjom tvrdjave na način kako on nadje za z8odno, i neka dovrši розао,«

Predato 9, ševala 975 (7, travnja 1568) Davudu, Карибећај ћегсебоvačkog bega Husejn-paše,

Napisane su potrebne naredbe dubrovačkom begu 1 hercegovačkim kadijama radi pomoći,

Ovaj vrlo važni dokumenat nedvojbeno utvrdjuje, da je godine 1566 sazidan stari most u Mostaru, koji se bezrazložno po raznim vodičima i propagandnom +urističkom materijalu naziva »rimskim«,

*) Stojan Novaković: Spomenici Srpske Kraljevske Akademije, XVIII. knjiga, Beograd 1882, — »Sejahatnamesi«, VI, sv, Istambul 1900 (str. 481 i dalje), O Evlija Čelebiji, vidi članak Fehima Spahe u »Napredak«-kalendaru za godinu 1932 (str, 58—59).

7) Ahmet Refik: Mimar Sinan (dvije knjige: životopis i dokumenta), Istambul 1931,

233