Nova Evropa

Hercegovački Ustanak. 1

Usljed pretjeranog utjerivanja desetine i kulučenja, kao uopće i zbog nesredjenih agrarnih prilika, planuo je u Hercegovini, godine 1875, ustanak. U mjesecu junu podigoše najprije katolička plemena u zapadnoj Hercegovini {oko Gabele) bunu protiv Turaka; a nešto malo kasnije, u mjesecu julu, ustala su i pravoslavna plemena u Nevesinjskom Kotaru. I jednima ı drušima bio је jedan te isti cij: osloboditi HercegoVinu ispod tarske Vlasti po svaku cijenu,

U mjesecu aprilu 1875, austrijski car Franjo Josip 1 posjetio je Dalmaciju, a naročito pogranična mjesta: Imotski, Vrgorac, Neum, ı Klek, U tim mjestima dočekivali su Cara hercegovački franjevci, a kod Kleka dočekala da je i jedna deputacija hercegovačkih seljak4, koja je Caru izložila nesnosno stanje hercegSovačkih seljak4, Car je mirno saslušao seljake, i na kraju im је rekao: »Budite mirni, nastojaću svakako da vam bude bolje ...« Ali bolje nije bivalo, a strpljenje narodno bijaše iscrpeno,

Razumije se, da su hercegovački franjevci, kao i svjetovni katolički svećenici, bili oni koji su poveli veliku ustašku akciju u zapadnoj Hercegovini. Na čelo tih ustaša stavise DonIvan M usić, župnik iz Ravnoga. Već u mjesecu junu, zapravo 19, juna, planula je prva ustaška puška i otpočela je borba. Sva sela Stolačkogča Sreza — a poimence Dračevo, Krupa, Gabela, Klek, Neum, Hrasno, Gradac, Ravno, Hutovo, i druđa — s puškom u ruci ustadoše i sukobiše se s muslimanima kod Dračeva pokraj Metkovića, Idućih dan4, ustašama su stigla pojačanja iz Hrasna. To je bila glasovia Gabelska Buna, prva buna Hercegovačkog Ustanka, koju je August Šenoa ovjekovječio u svojoj pjesmi »Munja od Gabele«:

Tišina pusta, — Gledaj! Bljesne! Sa juga puče grom!

Evropa skoči — pita: Munja |' kresne? Il sipa Etna! Gori 1' crkva, dom? Evropo, gospo! — jeka odgovara, —

Oj varaš mi se, nije munje Žar, Oluja opet planula je stara, Iz Негсеботе zemlje ађегдаг!,,,

Gabelska buna potjerala je ondašnje turske vlastodršce u Mostaru da pregovaraju s ustašama, ne bi li ih mirnim putem odvratili od ustanka, Radi toga, mostarski vlastodršci pošalju ustašama svoje izaslanike, medju kojima: mostarskog biskupa fra Andjela Kraljevića, Stjepana Grabovca, Blaška Zeleniku, i

267