Nova Evropa

»Cismalici rascianıi«, svetosavski hrišćani. Bosanski biskupfranjevac Balićević prikazuje (1600) još drastičnije te borbe, i naći će da Je skoro podjednak broj katolika i pravoslavnih, a da potonji 1 pretežu.

U ovome žrvnju mijesu se nalazili oni koji su prelazili i koji su se radjali u islamu. Popis pučanstva 1910 godine našao je: 612 hiljada musliman4, 824 biljade pravoslavnih, i 434 hiljade katolika. Godina 1939 izbrojila je: 718 hiljada musliman4, jedan milijundvadesetpet-hiljada Srba, i 612 hiljada Hrvata. Žrvanj je dovršio svoje: pravoslavni su postali Srbi, katolici Hrvati. Istok i Zapad je odigrao svoju ulogu. Dva nova kulturna, ekonomska, i politička središta: Beograd i Zagreb, znače istodobno jedno opredjeljenje. odlučno i neizbježno. Preostali su muslimani, da ponesu na svojim ledjima istoriju ovih krajeva. Oni su ostali Bosanci. Sudbonosni uticaj religije prikovao ih je, stisnuo, i uokvirio u jedmo jako klupko, i nije im dao ni na Zapad, u sfera dominacije katoličkorimske kulture, a niti pod onu vizantijsko-pravoslavnu na Istok.

Dr. Mehmed Spaho bio je najpotpuniji produkt ove nacijonalne skupine. Čitavo svoje životno nastojanje posvetio je Bosni. Zato i progovara u »Novoj Evropi« (od 11. VI. 1923) ovako: »I kad danas iražimo autonomiju Bosne i Hercegovine, mi to ne činimo iz kakovih državno-pravnih razlog4, već samo stoga Što smo u jednogodišnjoj saradnji s radikalsko-demokratskom vladom, a na temelju centralističkog Ustava, pojačali svoje ranije uvjerenje, da se naše osnovne tačke programa o pravoj i istinitoj jednakosti i o dobroj upravi mogu samo u ovakovu uredjenju države postići; samo najšira autonomija pokrajina može mas spasti od ekonomskog eksploatisanja od strane Beograda« ... On je tu hotimice prećutao, da se državno-pravna pitanja radjaju, održavaju, i hrane, jedino i isključivo osnovnim ekonomskim zakonima o održanju života ı O podizanju svoje kultume vrijednosti. On je to održanje života i podizanje čovjekove kulturne vrijednosti s pravom mogao naći potpuno zajamčeno u granicama Ove istorijske tvorevine, koja je u svome središtu uz rijeku Bosnu mašla neizmjerna podzemna i nadzemna bogatstva, gdje se rješavala i gdje će se rješavati sudbina ovih zemalja. Ta činjenica središnjeg bogatstva i zaštićenosti igrala Je u Srednjem Vijeku, i sve do danas, presudnu ulogu. A tu se upravo zbio katolički i muslimanski svijet u pretežnome broju, zadnji ču-

268

Пе